Jedna od cetiriju kopija Torinskog platna, poznatog i kao Sveto platno ili Sindona (iz grckog agia sindone) urucena je u nedjelju u trajno nasljede kanfanarskoj župnoj crkvi svetog Silvestra, a rijec je o daru torinske nadbiskupije.
Inicijativa je potekla od kanfanarskog župnika Antuna Nižetica nakon susreta s Graziom i Grazianom del Treppo, bratom i sestrom porijeklom iz Kanfanara, koji su prijatelji monsinjora Giuseppea Ghibertija, jednog od delegata papinskog kustoda Svetog platna koji je zajedno s kanfanarskim župnikom Nižeticem predvodio dio svete mise.
Platno je ujedno i dar udruge AMCOR (Amici delle Chiese d'Oriente,) osnovane nakon što je Sveto platno (vjeruje se da je u njega umotan Isus Krist nakon smrti) izloženo u Torinu 2000. godine. Jedan od ciljeva udruge AMCOR je kopiju platna u realnoj dimenziji pokloniti svim crkvama u istocnoj Europi od Slovacke i Litve preko Rumunjske i Ukrajine, pa tako i Hrvatskoj, tocnije Porecko-pulskoj biskupiji.
- Ovo je zapravo poklon vjeri i vjernicima, kako onima koji su ostali tako i onima koji su morali napustiti ove krajeve, mojim roditeljima te baki i djedu, za svecenike Marka Zelka i Mira Bulešica. Sve je išlo glatko i mislim da nije slucajnost što ce se platno nalaziti baš u Kanfanaru. Tu se dogodilo i kanfanarsko cudo kada je Zelko za Božic 1937. godine vidio lice Krista. Sve je, dakle, išlo u prilog tome da Sveto platno bude baš tu i ovo je moja mala pobjeda, rekla je Grazia del Treppo, koja je u nedjelju prisustvovala svecanoj predaji Svetog platna kanfanarskoj župi.
Prisutno je bilo i cetrdesetak clanova udruge AMCOR koji su pozdravljeni toplim aplauzom. Župnik Antun Nižetic pred samu je misu u kratkim crtama predstavio Sveto platno na kojemu je na znanstveno neobjašnjiv nacin utisnut fotografski negativ tijela covjeka s prednje i ledne strane koji je bio teško bicevan, okrunjen krunom od trnja, razapet i proboden kopljem nakon smrti, a koje se cuva u Torinu pa ga stoga mnogi nazivaju Torinsko platno.
- Znanstvenici tvrde da je morala isijavati nekakva energija da bi nastalo otisak na platnu jer on danas može danas nastati jedino laserom, rekao je Nižetic naglasivši da postoji samo jedan dokaz koji ne ide u prilog platnu, napravljen 1973. godine ugljikom 14 koji kaže da platno ne potjece iz 1. stoljeca.
- Ovime se Kanafanar ucrtava na kartu sredina gdje nece biti samo mjesto za hodocašce vjernika iz Hrvatske, vec i šireg okruženja. Nadam se da ce religijski turizam biti još jedna od novih mogucnosti koja otvara perspektive na našem podrucju, rekao je Sandro Jurman, nacelnik Opcine Kanfanar. (Zapisala i snimila Mihaela MEDIC)