Kaouther Adimi i Maryam Madjidi predstavile su svoje nove knjige, u nas neprevedene i neobjavljene u programu A propos... novih ženskih glasova, uz Ivana Sršena i Natašu Medved.
Medved je rekla da je riječ o vrlo kvalitetnim autoricama te da je to na neki način i poziv izdavačima da pronađu sredstva za prijevod i objavljivanje njihovih djela, budući da je riječ o vrlo zanimljivim spisateljicama čija bi djela mogla biti vrlo zanimljiva i našoj čitateljskoj publici.
Maryam, kako su nazočni mogli saznati, živi u Parizu gdje se preselila sa svojim roditeljima, tražiteljima političkog azila koji su pobjegli iz Irana 1986. Diplomirala je komparativnu književnost na Sorbonni, radila je u Pekingu i Istanbulu kao profesorica francuskog jezika, a sada radi u Parizu i predaje francuski maloljetnim migrantima pri francuskom Crvenom križu.
Kaouther Adimi rođena je 1986. godine u Alžiru i nadarena je mlada spisateljica, nagrađena za svoje stvaralaštvo.
U razgovoru s Natašom Medved bilo je govora o važnosti njihovih knjiga, o poteškoćama koje su naišle tijekom pisanja i o putu do izdavača. "Njihove se knjige savršeno uklapaju u temu sajma, to je i pitanje Intima, predstavljaju simbiozu mikro i makro svjetova, kako se povijest, a time i ljudske sudbine prepliću, odnosno simbiozu privatne i javne povijesti", kazala je Medved.
Koincidencije
Ivan Sršen govorio je o tome kako je došao do kontakta s tim autoricama te o nadi da će se u jednoj bližoj budućnosti njihova djela čitati i kod nas, jer, kako je naglasio, priča je jako zanimljiva za našu publiku, odnosno to su važne priče o ženama.
Nakon toga uslijedila je prezentacija knjige Adriena Bosca "Konstelacija", uz Vladislava Bajeca i Natašu Medved, te prevoditeljicu Nives Ćurić, koja je prevodila i prethodni program.
Autor je dobitnik Velike nagrade Francuske akademije za 2014. godinu. Ispričavši ukratko o čemu se tu radi, Medved je rekla da se radnja odvija 27. listopada 1949. kada u novi avion Air Francea, nazvan Konstelacija, se ukrcava trideset sedmoro putnika. Nešto kasnije iz kontrolnog tornja ne mogu više kontaktirati s tim avionom koji je nestao prilikom slijetanja na otočje Santa Marija u Azorskom arhipelagu. Preživjelih nema.
Autor se tu bavi pitanjem ljudskih sudbina, tko su bili ti ljudi, zašto su bili tu, baveći se i kombinacijom koincidencija. Među putnicima bio je i boksač koji je bio u vezi s Edit Piaf, potom stjuardesa koja je trebala dati otkaz, te čitav niz drugih sudbina što autor vrlo vješto postavlja u ovom svom ambicioznom prvom romanu.
Bosc je govorio o tome kako je krenuo pisati to djelo, što ga je pri tome najviše fasciniralo te kako se pozabavio nizom koincidencija koje upravo čine radnju ovoga romana.
- Roman je freska vremena, tu pratimo Prvi, a dijelom i Drugi svjetski rat, a djelo je doživjelo veliki uspjeh, ne samo kod kritike gdje je nagrađen, već i kod čitatelja, kazali su prdstavljači.
Uslijedilo je predstavljanje knjige Radivoja Cvetičanina "Konstantinović. Hronika", gdje su sudjelovali pored autora i Vlaho Bogišić, Milan Rakovac, Marija Mitrović i Aljoša Pužar.
Svi predstavljači složili su se s time da je Cvetičanin napravio izniman posao što zasigurno nije bilo lako, a svaki se od njih osvrnuo na neki dio nastanka ove knjige.
- Drago mi je da sam priveo kraju ovu knjigu, pisac i filozof Konstantinović je bio vezan i uz ove krajeve, provodio je dio godine u Rovinju. Smatram da ga se pogrešno prepoznaje preko 'filozofije palanke', no to je nepravedno jer ima tu i velikih drugih stvari, a u ovoj knjizi nastojao sam što više toga obuhvatiti, kazao je Cvetičanin o knjizi na 800 stranica.
Izvrstan ritam
Marija Mitrović istaknula je svoje zadovoljstvo što je prvi put na Sajmu kao predstavljač, nakon što je dva puta bila kao posjetitelj. "Takva knjiga ne postoji u regionalnoj kulturi, autor je predstavio tu ogroman opus, tu su vrlo dobro argumentirano odabrane fotografije, a te fotografije upućuju na značaj obitelji iz koje Konstantinović dolazi", naglasila je potom uspoređujući Cvetičanina s Giacomom Scottijem po tom naglašenom istraživačko-novinarskom radu.
Vlaho Bogišić je za Cvetičanina rekao da je izvrstan autor, te ovo je djelo nazvao romanom, i to dva puta tijekom predstavljanja, jer ima izvrstan ton, ritam, jezik i način prikazivanja činjenica.
Milan Rakovac istaknuo je da je u vrijeme kada su glavni hitovi skandinavski krimići dobio ovu knjigu, i da je to prava literatura, pohvalivši autorov trud i rad uz poneke dosjetke i uvijek zanimljive komparacije.
Sam autor je na kraju govorio i ponešto o Konstantinoviću i Rovinju, gdje je, kao i brojni drugi beogradski intelektualci, imao kuću, te o tome kako je poslije, nakon rata, ostao i bez te kuće. (V. BEGIĆ)