Ulazak u sustav koncesija podijelio je lijecnike, jer se oni koji rade u vlastitom ili unajmljenom prostoru smatraju diskriminiranima u odnosu na lijecnike koji su ostali u domu zdravlja.
Naime, potonji nece placati ništa, dok su svi lijecnici koji sklope koncesijski ugovor, neovisno o tome rade li u prostoru koji pripada domu zdravlja ili u privatnom prostoru, dužni mjesecno placati koncesijsku naknadu od 1.250 kuna, što po sudu lijecnika koji su sami opremali svoje ordinacije jednostavno nije fer.
Dosadašnji model zakupa, naime, omogucio je lijecnicima da rade u prostorima izvan domova zdravlja pa su neki unajmili prostor, a mnogi od njih su vlastitim novcem, uglavnom kreditima, opremili i uredili svoje ordinacije da bi uopce mogli obavljati ugovorenu djelatnost.
Oni danas otplacuju visoke rate kredita ili placaju najamnine, dok lijecnici u domovima zdravlja, kojih je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oko 25 posto, nemaju nikakvog dodatnog troška.
Neke su županije pokazale dobru volju da pomognu takvim lijecnicima te da im koncesijsku naknadu spuste na simbolicnu jednu kunu. Ministarstvo zdravstva, medutim, ne pristaje na takav model te porucuje da su svi obvezni placati koncesijsku naknadu prema zakonu.
Oni koji su se odlucili za rad u vlastitom ili unajmljenom prostoru, znali su u što se upuštaju, a to s koncesijom nema nikakve veze, porucuju lijecnicima iz Ministarstva.