Izvorni istarski pršut, oko čijeg su se naziva koplja lomila u susjednoj Sloveniji, nakon dugotrajnih pregovora uspio je dobiti oznaku izvornosti na razini Europske unije. Nazvavši to pobjedom dviju strana, ali ipak i velikom pobjedom Istre, istarski župan Valter Flego je kazao da je konačno postignut sporazum između proizvođača pršuta slovenskog i hrvatskog dijela Istre oko naziva istarskog pršuta s oznakom izvornosti na razini EU.
Velika pobjeda
- Sada slijedi još formalni korak, odnosno, provjera dostavljene dokumentacije i postupak registracije na razini Europskoj unije. Uvjeren sam da je ovaj sporazum veliki uspjeh obiju strana no, usuđujem se reći i naša velika pobjeda. Siguran sam da je ovo tek jedan primjer uspješnog okončanja zaštite proizvoda modelom prekogranične suradnje i očekujem da će nam ovo iskustvo poslužiti i na primjeru zaštite drugih tradicionalnih proizvoda.
Ovime se potvrđuje činjenica da jedan proizvod ne pripada državi, već teritoriju. Istarski pršut je autohtoni proizvod i nigdje na svijetu se ne proizvodi kao što se proizvodi u Istri, odnosno na teritoriju koji se igrom slučaja nalazi u tri države. Također, ovo je ujedno naš prvi autohtoni prehrambeni proizvod koji je u Hrvatskoj uopće kao takav zaštićen oznakom izvornosti, i to prema standardima Europske unije, kazao je Flego.
Naglasio je da će ovaj sporazum omogućiti bolji plasman i zajedničku promociju slovenskih i istarskih pršutara, jer će moći koristiti značajna sredstva iz strukturnih fondova za unapređenje proizvodnje, povećanje kapaciteta i promociju.
Predsjednik Udruge proizvođača istarskog pršuta Milan Buršić, u čijoj je Pršutani danas održana konferencija za novinare, kazao je da je ovo velika stvar ali da bez upornosti i zalaganja istarskih proizvođača do sporazuma ne bi došlo.
Trud se isplatio
- Uloženo je jako puno truda i nismo odustajali ni kada je Slovenija uputila žalbu. Nismo stali i svi smo zajedno insistirali na zaštiti i na kraju smo uspjeli, kazao je Buršić.
Zadovoljan je i županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović koji ističe da se područje proizvodnje istarskog pršuta proširilo od Istarske županije i na slovenski dio Istre, a to je područje Općine Kopar.
- Mi smo još s ministarstvom poljoprivrede 1998. godine započeli projekt zaštite, a 2002. smo ga po prvi puta zaštitili na nacionalnoj razini. Možemo koristiti sirovinu izvan područja proizvodnje istarske županije, konkretno iz osam hrvatskih županija. Sporazum će sigurno koristiti i nama i Slovencima, jer ćemo ovakvim modelom prekogranične zaštite moći zajedno brendirati proizvod, povlačiti sredstva Europske unije i zajedno djelovati na tržištu.
Očekujemo da će ovaj model biti primijenjen i na druge proizvode, pa smo tako u suradnji s Primorsko-goranskom županijskom proširili proizvodnju istarskog djevičanskog maslinovog ulja i na područje Liburnije te će tamošnji proizvođači uskoro moći koristiti oznaku istarskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, naglasio je Antolović.
Najavio je da će model sa slovenskim proizvođačima primijeniti i u zaštiti istarskog meda, rakije, kobasice, pancete, ali i u slučaju terana. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)