Žive na pedesetak metara udaljenosti od kompostane u Sv. Antonu, naselju nedaleko Kopra, pa ipak ne osjećaju neugodne mirise. "Uopće ne znamo da tu postoji", tako će nam na pitanje kako je živjeti blizu kompostane odgovoriti Tone Hribar iz Sv. Antona, na adresi Vrtine 19 a. Na simpatičnoj mješavini slovenskog i hrvatskog jezika dodat će da mu nije jasno kako pogon uspijeva raditi, a da ne smrdi. Hribar se u novo naselje obiteljskih kuća u nizu preselio prije četiri godine.
Prvi na udaru
- Stvarno ne znamo od čega se humusno gnojivo proizvodi, ali očito je dobro jer ljudi zbog njega dolaze iz cijele Slovenije, priča nam Hribar. U Sv. Antonu živi pet godina i kaže da nema nekih neugodnih mirisa.
Za Paškvala Legovića, rodom iz Kaštelira čija je kuća na 120 metara od kompostane, moglo bi se reći da je u Sv. Antonu pustio duboko korijenje jer tu živi od 1965. godine.
- Na tom je mjestu bila farma od 12.000 kokoši i nije mi smetalo, poslije je otvorena kompostana i također ne osjećam smrad, priča nam Paškval. Dodaje ipak da su ljudi prilikom otvaranja farme kokoši u Sv. Antonu bili preplašeni zbog mogućeg smrada. "Moja je kuća u to vrijeme bila prva na udaru, ali nije bilo razloga da ne potpišem suglasnost jer od farme i ja imam koristi. Kada je otvorena kompostana isto je bilo skeptika, no kada su ljudi vidjeli da ne smrdi sve je utihnulo", razgovorljivo će Paškval komentirati vijest da se u Buzetu po istoj tehnologiji, ali površinom puno veća, namjerava graditi kompostana za proizvodnju organskog humusnog gnojiva što je izazvalo revolt mještana okolnih naselja jer smatraju da će štetno utjecati na okoliš te da će se buzetskom kotlinom širiti neugodni mirisi.
Inovativna tehnologija
Nakon susjedstva obišli smo i kompostanu u Sv. Antonu. Unutar objekta, tako niti oko njega, nema nekih posebnih mirisa. Jedini izuzetak je deponij od 300 do 400 kubika grožđanog dropa uz samu halu. Tu se osjeti kiselkast miris, ali ne dalje od jednog do dva metra udaljenosti. To je stoga što je drop uskladišten na otvorenom te je podložan vlazi i vremenskim uvjetima, no u Buzetu je predviđen zatvoren deponij sirovine.
Alfonz Ferfolja, tehnolog-izumitelj, utemeljitelj i vlasnik kompostane u Sv. Antonu, kaže da je riječ o pilot-postrojenju koje nikad nije bilo zamišljeno kao velika kompostana.
- Otvorio sam ga kao laboratorij u kojem bih istraživao tehnologiju proizvodnje humusa i, eto, ostao ovdje 21 godinu, a sada bi bio red da iz toga nešto i napravim. Uz zeleni otpad i grožđani drop, ulazna sirovina je gnoj peradi, pileći i pureći izmet. Nabavljam ga od kooperanata s kojima je dogovoreno da u štalama koriste piljevinu tako da dobijemo gnoj s piljevinom, štala se lakše čisti, a piljevina upija vodu i neutralizira mirise, pojašnjava Alfonz.
Ističe da je riječ o inovativnoj tehnologiji. Nastavak je to njegovog diplomskog rada na pročistaču za Tvornicu papira i celuloze Krško.
- Tehnologiju koju sam tamo razradio na otpadnim vodama prenio sam na krute tvari. Za razliku do svih drugih kompostana koje u procesu fermentacijskog kompostiranja koriste bakterije, ja koristim fermente koje izlučuje jedna vrsta šumske gljive, primjerice aerobioza actinomytalis mycellim. Proces u kompostani je prirodan i nema utjecaja na okoliš, niti smrdi, ističe Ferfolja.
Humusno gnojivo
U Sv. Antonu je jedna hala od stotinjak metara dužine, u Buzetu su planirane dvije hale dvostruko šire, ukupnog kapaciteta od 7.400 tona humusa. U kompostani se proizvodi organsko humusno gnojivo koje ne zagađuje podzemne vode, ne zaudara, dok ujedno povećava prinos kultura. Proizvodni proces traje 90 dana - na jednom kraju svakodnevno se dodaje nova ulazna sirovina, ona se miješalicom miješa i polako pomiče prema završnom proizvodu.
- Tehnologija je posebna i zbog načina na koji konzerviram grožđani drop da na njega ne idu mušice. Velik je to problem čak i u svijetu, no pronašao sam način da nema niti mušica niti mirisa. Možete pitati tvrtku Vina Koper. Već dvadeset godina nemaju problema. Zamolili su me da ga riješim, uspjelo mi je i taj postupak i dalje koristim. Stajski gnoj prekrivamo tako tretiranim dropom i napravimo zaštitni sloj, kaže Ferfolja.
U Sv. Antonu zatekao se i investitor kompostane u buzetskoj zoni Mala Huba, direktor zagrebačke firme Adria Eta Igor Krota, koji je na pitanje zašto se odlučio graditi kompostanu upravo u Buzetu, odgovorio protupitanjem: a zašto ne? "Porijeklom sam iz Buzeta, kuću gradim u Buzetu i konačno zona Mala Huba nalazi se blizu Slovenije i Italije koje će biti naša buduća tržišta", kaže Krota. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)