Pravo vrijeme da se obrtnici kandidiraju za znacajnija sredstva iz EU-a tek dolazi nakon što Hrvatska od 1. srpnja 2013. postane ravnopravna clanica. To se culo na konferenciji "Obrtnici u procesu pristupanja Hrvatske EU-u" koju je organizirala Obrtnicka komora Istarske županije uz sudjelovanje dvjestotinjak obrtnika. Mario Paliska, predsjednik županijske Obrtnicke komore, najavio je to kao prvu aktivnost vezano uz pitanja poslovanja obrtnika u EU-u i korištenja sredstava iz EU-fondova.
Ovu je godinu dožupan Vedran Grubišic oznacio kao prekretnicu zbog prilagodavanja novim pravilima igre te je za 9. veljace najavio dolazak ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa u Istru. Na znacaj sinergije javnog i privatnog sektora za uspjeh ukazao je pazinski gradonacelnik Renato Krulcic uz poziv za sudjelovanje u LAG-u, koji pokriva cijelu bivšu Pazinštinu s primjerima dobre prakse i projektima koji bi se mogli kandidirati za strukturne fondova EU-a nakon što Hrvatska postane clanica.
Kao projekte na kojima bi se za posao mogli javiti ovdašnji obrtnici, Grubišic i saborski zastupnik Damir Kajin spomenuli su pocetak gradnje bolnice u Puli (u svibnju se planira raspisivanje natjecaja za radove) i nastavak dupliranja Ipsilona od Pazina do Lupoglava i druge cijevi tunela Ucka. Ulaskom u EU ukida se nulta stopa PDV-a, medu ostalim i na gradevinsko zemljište, pa Kajin ocekuje da ce nekim mjerama Vlada intervenirati.
- Istarska županija je pobrala oko 40 milijuna eura. To nije znacajan novac, ali to je otprilike velicina županijskog proracuna za 2012., konstatirao je Kajin.
Predstavnici ministarstava regionalnog razvoja i fondova EU-a, gospodarstva i poljoprivrede, županijskog odjela za medunarodnu suradnju i europske integracije, AZRRI-ja i IDA-e informirali su o mogucnostima financiranja iz fondova do sada i onome što se otvara ulaskom Hrvatske u EU, dok je iskustva slovenskih obrtnika i malih poduzetnika iznio Cveto Križan iz koparske Obrtnicke komore. U svim je izlaganjima ukazano na važnost edukacije i stalnog ucenja jer svaki program donosi nova pravila.
Manuela Hrvatin iz Županije veli da su obrtnici do sada mogli sudjelovati u korištenju EU-sredstava iz pretpristupnih fondova samo kada su raspisivane javne nabave, ali vecina bi odustajala kada bi vidjela uvjete i kolicinu obrazaca koje treba ispuniti da se zadovolje europski standardi. Medutim, oni ljudi koji udu u neki EU-projekt imaju reference i bod za drugi projekt.
Za šest mjeseci 2013. u EU-u Hrvatska bio mogla povuci 449 milijuna eura, od cega 149 milijuna iz Kohezijskog fonda te ostalo iz Fonda za regionalni razvoj, koji je posebno zanimljiv obrtnicima, i iz Socijalnog fonda, rekao je Tomislav Belovari iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU-fondova. Za to se Hrvatska vec intenzivno priprema jer umjesto 150 do 160 milijuna eura godišnje bit ce moguce povuci milijardu eura godišnje. IPA program koji se provodi od 2007. je priprema za projekte i strategije iz strukturnih fondova EU-a. Pozvao je obrtnike i da se informiraju i koriste bespovratna sredstva i darovnice.
U sklopu kohezijske politike bit ce moguce za projekte u trajanju od šest do 16 mjeseci dobiti od deset tisuca do 200 tisuca eura uz sufinanciranje od 10 do 25 posto, ovisno o razvoju regije iz koje je podnositelj zahtjeva. Ivana Goricki iz Uprave za operativni program za regionalnu konkurentnost Ministarstva gospodarstva je rekla da je iz IPA programa 2007. - 2013. za to namijenjeno 97 milijuna eura, uz sufinanciranje državnog proracuna od 15 posto.
Od niza projekata koji cine taj program, za obrtnike je najzanimljiviji onaj za podršku jacanju konkurentnosti, za što je natjecaj otvoren do 20. veljace pri cemu prioritet imaju investicije u one tehnologije i proizvodne metode koje su u službi energetske ucinkovitosti i eko-standarda. Na raspolaganju su tri milijuna eura, a može se dobiti potpora od 50 tisuca do 200 tisuca eura uz vlastiti udio od 15 posto. (S. BENIC)