Studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu, njih 41 vođenih profesorom dr. sc. Đanijem Benčićem, ovog su tjedna u uljari Palunko u Fažani iz prve ruke mogli naučiti sve o procesu prerade maslina. Bila je to prilika i da prerade ulike iz obližnjeg maslinika gdje fakultet ispituje određene sorte, ali i da nauče kako kušati kvalitetna ekstra djevičanska maslinova ulja. Studenti su iz svih krajeva Hrvatske, nekoliko njih iz Istre, ipak najviše je Dalmatinaca.
Zbrinjavanja komine iz prerađenih maslina
- Nakon posjeta uzeli su kašete i otišli u berbu te se vratili s 278 kilograma ulika. Dobili su randman od 11,5 posto što je dobar prosjek za ovo doba pa su bili i više nego zadovoljni. Učili su i o prednostima ovakve uljare koja radi u tri faze kroz koje se dobivaju viši randmani, ali i suha komina koja se dalje može iskoristiti kao energent i gnojivo, rekao nam je vlasnik pogona Branimir Palunko. Njegova uljara otvorena je prije dvije godine sa strojem kapaciteta 600 kilograma na sat, da bi ove godine, nakon lanjskog obilnog uroda, upario još jedan identični stroj čime su kapaciteti prerade narasli na 1.200 kilograma ulika na sat.
A studenti su upravo ovaj pogon odabrali kao primjer dobre prakse moderne prerade s obzirom da stroj razdvaja ulje od suhe komine i otpadnih voda. Naime, to je preduvjet za daljnje iskorištavanje komine koja nepropisno zbrinuta u prirodi predstavlja ekološki problem. Tako i taj, uvjetno rečeno, otpad postaje još jedan vrijedan proizvod dobiven preradom ulika, što je jedan od trendova u maslinarstvu koji treba pratiti želi li se ići u korak s Europom.
- Od iduće godine trebao bi krenuti nacionalni projekt zbrinjavanja komine iz prerađenih maslina. Ovakav stroj izbacuje suhu kominu koja može direktno ići u čišćenje. Da imamo mokru kominu kao ostale uljare, trebali bi dodatno postrojenje koje će je sušiti. Iz suhe komine izvlači se gorivo sredstvo, a od mesnatog djela rade se briketi za gnojivo, objasnio je Palunko.
Toplinska energija i organsko gnojivo
O tome je i bilo riječi proteklog tjedna kada je u uljari, odnosno u konferencijskom prostoru iznad nje, održana prezentacija projekta iskorištavanja komine u energetici i poljoprivredi, koji su organizirali Sektor za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore iz Zagreba te Palunko. Tom je prilikom rečeno da u Hrvatskoj nije, pa tako ni u Istarskoj županiji, još uvijek prepoznat potencijal komine kao otpadnog materijala.
- U HGK odlučili smo napraviti prvi projekt zbrinjavanja komine za potrebe energetike i poljoprivrede i predstavljamo ga javnosti ovdje u Fažani jer će se realizirati u suradnji s uljarom Palunko, rekao je tada Josip Klemen iz HGK-a.
Dr. sc. Stjepan Risović održao je tom prigodom pred brojnim gostima i uzvanicima predavanje "Mogućnost upotrebe maslinove komine za dobivanje toplinske energije i organskog gnojiva", a dr. sc. Đani Benčić predavanje pod nazivom "Strategija razvoja maslinarstva u Republici Hrvatskoj". Istaknuo je tom prilikom da ulja s ovih područja, izuzetne kvalitete, moramo i brendirati kako bi postala prepoznatljiva u svijetu.
Vodnjanska buža
- Genetika je ono na što se sa sigurnošću možemo osloniti u toj strategiji. Imamo sorte koje nitko nema ili bar dobar udio takvih sorata u višesortnim uljima. Naša je velika šansa ako u tom sortimentu imamo sortu koju nitko nema i koja bi bila vezana za neko određeno područje, zaključio je Benčić. Primjer takve sorte je i vodnjanska buža. (Zvjezdan STRAHINJA)