Tradicionalnom komemoracijom obilježeno je paljenje sela Kresini 1943. godine, kada je u svojim kucama izgorjelo 57 seljana svih generacija. Prvo je položen vijenac na spomenik s otisnutim imenima žrtava na ulazu u selo, najvece stratište na ovom podrucju u Drugom svjetskom ratu. Prilikom postavljanja vijenca i cvijeca na zajednicki grob kresinskih žrtava, na drugom kraju sela, povjerenik SABA-a za Žminj Romano Božac podsjetio je da se mještani Kresina goloruki oduprijeli mocnoj njemackoj armadi. Koliko su ovdašnji ljudi voljeli svoje selo, pokazali su povratkom na zgarište i obnovom spaljenih kuca.
U masovnoj grobnici u udolini podno crkve Sv. Petra i Pavla nedaleko sela Zabrežani pokopana su tijela 64 žitelja sela Pariži, Drndici, Cerovci, Pulici, Žgrablici, Kašcergani, Šajini, Gajmovici i Zabrežani. Njih su u listopadu 1943. ubili nacisti, a predstavnici UABA Pazina, Grada Pazina i MO Zabrežani na dan njihove pogibije na njihovo su zajednicko vjecno pocivalište položili vijenac.
U ofenzivi koja se od 4. do 7. listopada 1943. srucila i na ovaj kraj Nijemci su iz domova odveli 64 žitelja koja su na ovom i okolnim mjestima bez krivnje, bez suda i pravde, mucki pokošena okupatorskim rafalima, rekao je nad grobnicom predsjednik MO Zabrežani Valter Žgrablic, dodajuci da su u toj zloglasnoj Rommelovoj ofenzivi posebno stradala mjesta s hrvatskim stanovništvom.
- Povijest nas uci da je upravo vrijeme ekonomske krize pogodno za širenje nacionalistickih i fašistickih ideja. Hajka koju vec duže vrijeme neki u Hrvatskoj vode protiv NOB-a, a prvenstveno protiv njenog celnog covjeka Josipa Broza Tita, poprima velike i vrlo ozbiljne razmjere, upozorio je predsjednik Udruge antifašista Edo Jerman na narodnom zboru kojeg su buzetska antifašisticka udruga, Opcina Lanišce i selo Dane, organizirali u Danama, obilježavajuci obljetnice tragicnih dogadaja iz NOR-a.
Sva sela Cicarije imala su izuzetno znacajno mjesto u društveno politickim dogadajima tijekom NOB-a, rekao je Jerman. Posebno je istaknuo sela Brgudac i Rašpor koja su prednjacila po ratnim zaslugama.
Pocast žrtvama nacistickog zlocina, pocinjenog prije 68 godina u Barbicima i Kunju, na komemorativnom skupu u potonjem selu odalo je stotinjak gradana. Vijence na spomen-obilježje položili su raški osnovci Emili Velagic, Tajana Frankovic i Ermin Ismic te, u ime mještana Kunja, mladi Hari Brezac. Tijekom tzv. Rommelove ofenzive, 7. listopada 1943. godine, mucki je ubijen 31 mještanin ovih naselja u opcini Raša. Barbici su pritom spaljen. (A. POKRAJAC, M. RIMANIC, G.CALIC ŠVERKO, I. RADIC)