Približavanje parlamentarnih izbora ne donosi samo nervozu u izborne stožere i uzbudenje u politicku javnost, nego otvara i pitanja o kojima se u medijima rijetko govori. Jedan od strucnih problema o kojima se pred izbore uvijek, s manje ili više poznavanja teme, raspravlja svakako je metoda izracunavanja saborskih mandata, odnosno D'Hondtova metoda koja glasove što su pripali strankama ispod praga u odredenom omjeru i po složenim pravilima pridodaje prvoj i drugoj listi u izbornoj jedinici.
Belgijski matematicar
Metoda koju je davno osmislio belgijski matematicar i pravnik Victor D'Hondt (umro je 1901. godine) posljednjih je desetak godina, od izbora 2000. godine u upotrebi na hrvatskim izborima, a tijekom tog razdoblja stekla je brojne poštovatelje i osporavatelje.
Proteklih smo dana, primjerice, u emisijama nacionalnih televizijskih mreža culi posve razlicita tumacenja uloge D'Hondtove metode. Prema nekim mišljenjima ona ce "odluciti" izbore, dok, prema suprotstavljenim poznavateljima politoloških teorija izbore nece odluciti "Victor D'Hondt", nego sami biraci, dok ce pribrajanje glasova najjacim izbornim listama možda donijeti pokoji mandat pobjednicima, ali to nece biti presudno.
Istina je, kaže politolog Davor Gjenero, negdje po sredini. "U svakim izborima postoje propali glasovi, odnosno glasovi za liste koje ne prelaze izborni prag. Postoji nekoliko metoda za pretvaranje tih glasova u mandate, a jedna od njih je D'Hondtova, koja je posve legitimna", kaže Gjenero i objašnjava: "Ona je vrlo neutralna kada se dijeli relativno velik broj mandata. Kod malih izbornih jedinica, ispod deset mandata, ona cini odredene devijacije, dok je na cetrnaest mandata, koliko imamo u našim izbornim jedinicama, to na granici devijacije. Da je cijela zemlja jedna izborna jedinica, utjecaj 'D'Hondta' bio bi nevidljiv."
Politolog se slaže da ova metoda izracuna izbornog rezultata može imati utjecaj na položaj najjacih stranaka, ali upozorava i na cinjenicu da bi to mogao biti jedan od uzroka smanjivanja broja stranaka u hrvatskoj politickoj areni u posljednjih deset godina.
"Metoda može pogodovati jednoj ili dvjema jakim listama. Ako su one podjednake, onda se podjednaki broj propalih glasova pripisuje objema listama. U situaciji da je jedna lista dominantna, onda se najveci broj propalih glasova pripisuje toj listi ili stranci", tvrdi Gjenero. Dodaje: "Iz cinjenice da od 2000. godine do danas, od kada postoji ta izborna metoda, postoji snažna defragmentacija, odnosno smanjivanje broja stranaka koje sudjeluju u politickom životu, vidljivo je da D'Hondtova metoda pogoduje HDZ-u i SDP-u."
U vrijeme kada je HDZ-ova saborska vecina usvojila izborna pravila koja su i danas na snazi, dakle i izracun pomocu D'Hondtove metode, u jesen 1999. godine, analiticari su smatrali da se pogoduje HDZ-u. No, vec su izbori 2000. godine pokazali da nije tako (najveci broj mandata osvojila je koalicija SDP-a i HSLS-a), a danas se može reci da Kukuriku koaliciji - SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a - propisi idu na ruku.
"Kukuriku koalicija se dobro pripremila za primjenu D'Hondtove metode. Na izborima 2003. i 2007. godine išla im je na štetu, a ovaj put ce im ici nešto malo u korist", veli analiticar Gjenero.
Istra specificna
"Utjecaj D'Hondta postoji, ali nije presudan. Treba znati da se radi o tome da u situaciji bipolarne politicke scene, s dvije velike koalicije, odnosno stranke da svako glasanje "sa strane", a ne za Kukuriku ili HDZ, znaci baciti svoj glas.
To nema veze s D'Hondtom, tako bi bilo i da se koristi vecinski sustav. Oni koji su jako kriticni prema tom modelu reci ce da deset malih izbornih jedinica s D'Hondtom daje otprilike jednaki rezultat kakav bi davao dvokružni vecinski sustav, kakav smo imali na prvim izborima u travnju i svibnju 1990. godine", obrazlaže Gjenero.
U osmoj izbornoj jedinici, gdje po posljednjih nekoliko istraživanja rejtinga politickih stranaka snažno predvodi lista Kukuriku koalicije, situacija je pomalo specificna. "U toj izbornoj jedinici mnogo je malih lista s malo postotaka, koje ce se po toj metodi pripisati najjacoj - Kukuriku listi. To nije ništa nelegitimno", napominje Gjenero.
Dakle, na izbore ce i Victor D'Hondt, belgijski matematicar, ali on ih ipak nece, umjesto biraca, presuditi.