Komadina: Bolje je imati elektranu na plin nego na ugljen
Novog šefa članovi SDP-a birat će početkom travnja a potpredsjednik stranke Zlatko Komadina odavno je uz Rajka Ostojića najozbiljniji oponent iz vrha stranke aktualnom predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću. Zbog toga njegova kandidatura za predsjednika stranke nikoga nije iznenadila. Nije tajna da bi u HDZ-u željeli da Milanović ostane predsjednik jer su uvjereni da bi se s njim na čelu i ubuduće lakše borili s najvećim političkim konkurentom, zato bi dolazak Komadine mogao SDP-u donijeti novi zamah. Komadina je zacementirao svoju poziciju na važnom području Primorsko goranske županije, tu je neprikosnoveni lider, a njegovo neslaganje s Milanovićevom politikom prema istarskom SDP-u i IDS-u te suštinski drugačiji odnos prema decentralizaciji države dio su razloga njihova sukoba.
- Što zapravo želite promijeniti u SDP-u, recimo koje su tri osnovne stvari? Očito je da postoje velike podvojenosti u stranci koje su postojale i prije izbornog poraza…
- Smatram da se SDP mora mijenjati. Potrebno je, prije svega, demokratizirati i decentralizirati stranku, potrebno je okupiti članove i dati svima prostora da sudjeluju u odlučivanju. Treba nam svima bolji SDP za bolju Hrvatsku. Kada je riječ o decentralizaciji, radi se prvenstveno o proširenju prava načina izbora "jedan član, jedan glas" na druga tijela i dužnosti u stranci, o preferencijalnom glasovanju za saborske liste i kandidate za konvenciju te uvođenju predizbora za izvršna tijela i funkcije, znači za premijera i ministre. Što znači da ljudi kada idu na izbore trebaju znati za koga glasaju, tko će biti nositelj provođenja politike. Vjerujem da ćete se složiti, na posljednjim izborima nitko nije znao niti za jednog ministra koji će kasnije biti imenovan u Vladu. Možda su mogli znati za Karamarka i Petrova, ali za ostale, mislim da nitko u Hrvatskoj nije mogao znati. To je na neki način prevara birača. Birači su ionako glasali ideološki, a ne programski, a još manje kadrovski. Zato je puno poštenija igra kod lokalnih i regionalnih izbora jer ljudi točno znaju tko će biti kandidat za župana, gradonačelnika i načelnika.
- Koliko je SDP-u bilo pametno prije tri godine ući u otvoreni sukob s IDS-om i podržati Damira Kajina koji se zavadio s dugogodišnjim stranačkim kolegama? Kajin je ispao gubitnik, SDP ga se odrekao, ali gubitnik je ispao i SDP u Istri?
- Da, i na koncu se SDP u Istri zavadio sam sa sobom... To je dio razloga zašto nisam želio biti nositelj liste Hrvatska raste u 8. Izbornoj jedinici. Bila su tu i izborna obećanja. Pisao sam 21. poglavlje Plana 21 o decentralizaciji i regionalnom razvoju gdje sam kao primjer uzeo upravo Istru i Primorsko goransku županiju koje su perjanice zalaganja za decentralizaciju u Hrvatskoj. A mi nismo napravili niti D od decentralizacije, umjesto toga još više smo centralizirali zemlju u ove četiri godine upravljanja Hrvatskom. I dodatno oslabili sustav lokalne i regionalne samouprave. S druge strane, zalagao sam se za dovršenje Istarskog ipsilona do Matulja i za drugu cijev tunela Učka, za prugu, i od toga također nismo napravili ništa. U ime vjerodostojnosti nisam mogao ići na izbore i kazati da sam se prije četiri godine zafrkavao. Eto, to su neki od razloga zašto ovaj puta nisam prihvatio biti nositeljem liste. A dodatni razlog je politički. Nisam se slagao s politikom moje stranke niti prema SDP-u Istre niti prema IDS-u. Po meni bilo je nedopustivo da mi za župana kandidiramo potpredsjednika IDS-a Damira Kajina, bez obzira što o njemu u političkom smislu imam dobro mišljenje s obzirom na što se godinama zalagao. Ali to je bio krivi potez što se na koncu i potvrdilo. Takvom smo politikom zapravo konsolidirali i ojačali IDS, a oslabili SDP. Mi smo SDP Istre dva puta raspuštali, s čime se također nisam slagao, i to je dodatni razlog zbog kojeg nisam mogao nositi saborsku listu s kolegama koji su se bavili takvim poslovima. Dva puta sam to napravio kao potpredsjednik stranke, mislim da sam to korektno odradio, imao sam povjerenje ljudi ovdje u Istri i Primorju, imali smo najbolje rezultate i 8. izborna jedinica je uvijek davala najveći doprinos pobjedi ljevice. I po meni na lokalnoj razini, SDP je trebao biti suparnik IDS-u, a ne protivnik i neprijatelj.
- Čija je odluka bila da se uđe u takav sukob?
- Predsjednika Zorana Milanovića. I u konačnici je to i njegova odgovornost...
- Kakav bi po vama trebao biti odnos s IDS-om?
- Kolege iz IDS-a znam godinama, zadnjih deset koaliramo u Istri i Primorsko goranskoj županiji. Istina je da kad ste stalno u koaliciji ne možete do kraja artikulirati svoju politiku, tako da ima momenata i potrebe da ponekad na izbore izađemo i kao suparnici pa da svatko ponudi svoj program. Ali to ne znači da smo neprijatelji. Nakon izbora možemo surađivati ili stvoriti koaliciju, onaj tko dobije izbore imat će mjesto župana ili gradonačelnika, a druga strana može imati predsjednika vijeća ili nešto slično. Sve zavisi od mjesta do mjesta u Istri, svako ima svoje specifičnosti. I mi imamo svoje gradonačelnike i načelnike u Istri, kao i IDS. Ali ukupni se rejting SDP-a u Istri smanjio nakon posljednjih poteza.
- Za razliku od prošle Vlade vi ste decidirano izjavljivali da ste za dovršenje Istarskog ipsilona do Matulja i bušenje druge cijevi Tunela Učka. Čak je i bivši premijer Milanović bio vrlo skeptičan po tom pitanju?
- Smatram da se trebalo ići na izmjenu koncesijskog ugovora. Naravno da je bio potreban nekakav kompromis s koncesionarom, oni su tražili produljenje koncesije, a kontraargument naše vlade bio je da to nije dozvoljeno od strane EU, u smislu pogodovanja jednom ponuđaču. Ali svašta se može u EU, to se, mislim, moglo napraviti. A s druge strane, Ipsilon je potreban i zbog sigurnosti prometa. Dokaze za to imate u Istri, kao što je bio dokaz kad je postojala jedna traka do Zagreba, prije punog profila. Prometne su nesreće tada bile šest puta učestalije, a one sa smrtnim posljedicama bile su tri puta učestalije. Istra i Kvarner, koji daju glavni doprinos turizmu, trebaju imati adekvatnu prometnicu i puni profil. Isto tako, sigurnosni uvjeti tunela Učka nalažu da kad promet dođe do ove razine, mora se graditi druga cijev, to su čak pravila EU. Dakle, bilo je elementa da se to ispregovara, samo se trebalo htjeti.
- To okolišanje Vlade pogodovalo je IDS-u, ali i HDZ-u koji je upravo dovršenje Ipsilona imao kao jedan od osnovnih projekta u svojoj kampanji?
- Točno, mi smo ne samo političkim potezima nego i projektnim potezima omogućili da IDS dobije veću podršku. Ali ja bih volio da SDP dobije veću podršku u Istri, iako nemam ništa protiv IDS-a… Ali IDS ima vrlo jednostavnu politiku, napadne državnu razinu vlasti i dobije podršku građana Istre, to je stara politika.
- Što kažete na činjenicu da sada ministar pomorstva i prometa kao i ministar znanosti dolaze iz vaše županije?
- Pa meni je drago da su ljudi iz našeg kraja u Vladi. I ministar turizma je iz Istre. Neće im biti lako. Ministru prometa posebno, pogotovo što se tiče javnih poduzeća, željeznica i cestarskih poduzeća. Ali naravno da imam očekivanja jer g. Butković je do sada, barem u retorici, bio za iste stvari kao i ja, i za Žutu lokvu i za Istarski ipsilon. Nadam se da ćemo imati prilike za suradnju.
- Govori se o novom regionalnom ustroju Hrvatske. Vi ste za spajanje Istre i Primorsko goranske županije u jednu regiju?
- Može i jedno i drugo, ali Istra ima svoje specifičnosti po kojima ima pravo na svoj regionalni identitet koji je sada iskazan kroz županije. Isto mislim i za Primorsko-goransku županiju. Nemam ništa protiv toga da Istra bude samostalna regija jer ima iznimaka i u Europi, postoje male regije. U teorijskom smislu, kada bi vam profesori to objašnjavali, kazali bi vam da u pravilu veća regija ima veći financijski i upravljački kapacitet. Jer ako se Hrvatska decentralizira onda je 20 županija previše, neke su jako male. Ne kažem da Istra to ne bi mogla, jer je snažnija, ali nakon što dvadesetak godina imate županije sad morate građane referendumom pitati, jer takav je sustav, da li su za pripajanje ili odvajanje. Teško da će građani ijedne županije biti za ukidanje svoje županije. Ali treba biti pošten, neće se tu ukinuti nikakvi poslovi, uvijek će se tu izdavati građevinske dozvole, neće se ukinuti ispostava u Zadru da bi ljudi išli u Šibenik. Ali okolnosti su takve da će teško Zadar pristati da administrativno središte Dalmacije bude Split, ili teško će Dubrovačko neretvanska županija, kao Dubrovačka republika, pristati na ukidanje. Zato treba dobro razmisliti i postići konsenzus svih političkih subjekata i parlamentarnih stranaka jer ne može postojati jedan ustroj Hrvatske za HDZ, drugi za SDP, treći za Most...
- I dalje postoji sukob nekoliko struja unutar SDP-a u Istri?
- Da, najprije su bile dvije generalne struje, a nakon posljednjih izbornih rezultata mislim da su se i oni koji su rušili moju kolegicu Maju Šarić podijelili. Najprije su rušili Bolkovića, pa Martinčića, pa Kozlevca, pa Maju Šarić... Zalažem se za demokratičnost unutar stranke i smatram da ljudi u SDP-u Istre sami moraju odlučiti o svojim kolegicama i kolegama, a ne da se ja kao predsjednik stranke s Iblera miješam u to. Mogu dati sugestiju, razgovarati kad treba, a ne dizati nekakvu paravojsku koja onda ruši legalno izabrana tijela i organe. I tako, umjesto da se Maji Šarić pomoglo da ojača kao budući lider SDP-a Istre, nju se zapravo išlo minirati. To se u jednoj stranci kakva je SDP ne radi.
- Predsjednik stranke je u Istri postavio sebi odane kadrove, takav je dojam?
- Kao što sam rekao, mislim da su se sada, a nije mi to drago, malo razišli i ti koji su radili protiv Maje Šarić, sada je kolega Bassanese dobio izbore, pobijedio je kolegu Ferića i vodi SDP Istre…
- Nova Vlada najvjerojatnije će odustati od postojećeg projekta TE Plomin C, vi ste ranije bili zagovornik ideje da je riječ o održivom projektu i niste bili za održavanje referenduma kojim bi o tome odlučivali građani u Istarskoj i Primorsko goranskoj županiji? Kako sada razmišljate?
- Uvijek je bolje imati elektranu na plin nego na ugljen. Ali određenje Vlade bilo je da, s obzirom da uvozimo 50 posto struje, da se napravi jedna bazna elektrana koja stalno radi i onda su se uhvatili tog lokaliteta Plomin. Međutim, u ovom trenutku imamo elektranu Urinj koja će uskoro izaći iz pogona i koja je na naftu a koja također može biti bazna elektrana i može biti na plin jer plinska cijev prolazi kraj nje, jednako kao što prolazi kraj Plomina. Problem Plomina, kao i elektrane Urinj, je u tome što bi iskoristivost bila veća kad bi se koristio i toplinski dio energije za grijanje gradova. Mislim da bi se to kod naše urinjske moglo napraviti dosta dobro jer je ona dosta blizu Rijeke i njenih naselja, kod Plomina je to teško jer su naselja daleko. Mislim da moj dragi kolega Enco Tireli ima analize i dokaze da je plinska elektrana kvalitetnija, u svakom slučaju manje bi zagađivala. Inženjer sam termoenergetike pa mi je to struka. Taj Plomin s većom snagom bi ukupno zagađivao manje nego ovaj stari Plomin s manjom snagom. Referendum pak nije bio provediv, mogao je jedino biti konzultativan, ali na koncu IDS takav referendum kao vlast nije niti proveo, a mogao ga je provesti. Međutim, obvezujući referendum se po zakonu provodi na nacionalnoj razini, a Slavonci i Dalmatinci, iskreno da vam kažem, nemaju interesa za to. S druge strane, mi imamo interesa, činjenica je da je bolje nemati ugljen jer moderna tehnologija može dosta toga eliminirati, ali ne može baš sve. I dobar dio sumpora završi kao kisele kiše u Gorskom kotaru i uništava biomasu. Ali treba gledati i na novac. Ja sam uvijek za plinske elektrane, a ugljen ionako nemamo svoj. I kad nemate novca dajete strancu da vam gradi, kao što smo davali strancu da nam gradi prvi Plomin, i onda imate nepovoljne uvjete, garantirate da ćete sve otkupiti od njega i garantirate mu dobit. Tako bih i ja znao napraviti elektranu, samo nemam novaca. Vidim da je politika ove vlade da će preispitati taj projekt. Ali za građane Istre i građane Primorsko goranske županije bolje je da se rade plinske elektrane, ili u Plominu ili u Urinju. Osobno, mislim da je bolje da se Plomin ne gradi nego da se modernizira Urinj na plin. (R. BOROVEČKI)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU