Motovun je bio domaćin drugog Motovunskog kolokvija, međunarodnog susreta povjesničara koji je ovaj put za temu imao "Bratovštine u Motovunu i Kaldiru s pravnog, povijesnog, gospodarskog, kulturološkog i muzikološkog gledišta".
Pokrovitelji ovog skupa bili su općina Motovun i motovunska župa Sv. Stjepana. U uvodnoj riječi motovunski načelnik Tomislav Pahović i jedan od inicijatora ovog skupa Ivan Milotić istaknuli su važnost i vrijednost kolokvija koji okuplja niz stručnjaka s različitih područja s ciljem da se s različitih gledišta razjasne i vrednuju važni dijelovi motovunske povijesti i ovdašnje Crkve.
- U toj povijesti poseban značaj i zasluge imaju bratovštine, koje su sve do polovice dvadesetog stoljeća bile uzor pobožnosti, dobročinstva, socijalne zaštite potrebitih i doprinosa razvoju lokalne zajednice", naglasio je načelnik Pahović.
U prvome od devet izlaganja Ivan Milotić je govorio o rimskim kolegijima koji su s pravnog gledišta mogli biti uzor za formiranje srednjovjekovnih bratovština. Martina Laković izlagala je o uređenju bratovština u kanonskom pravu u tri povijesne faze: od početaka kršćanstva do Tridentinskog koncila, od Tridentinskog koncila do donošenja Zakonika kanonskog prava iz 1917. godine, te od 1917. do Zakonika kanonskoga prava iz 1983. godine koji je i danas na snazi.
Pritom je iscrpno analizirala brojne oblike vjerničkih udruženja i društava kroz povijest, među njima i bratovština. Domagoj Peranić je analizirao je bratovštinske statute, posebno tehniku i metodu njihove izrade, funkciju, strukturu, odobravanje od crkvenih vlasti, ali i ulogu statuta za poznavanje crkvenih, društvenih i gospodarskih prilika Motovuna i Kaldira.
Anamarija Livaja je o bratovštinama govorila s gledišta pravnog poretka Republike Hrvatske, ustvrdivši kako bi se koncept bratovštine mogao uklopiti i u sustav pravne osobnosti koje poznaje hrvatsko pravo (udruga, ortaštvo, trgovačko društvo) ali je zaključila da niti jedan od postojećih oblika u cijelosti ne zahvaća složen sadržaj bratovštinske djelatnosti i organiziranja.
Muzikološki doprinos poznavanju motovunskih bratovština dao je David Di Paoli Paulovich koji je, osim izlaganja, izvodio skladbe motovunskih bratovština, a koje je zapisao tijekom 25-godišnjeg rada. Pritom je ukazao na bratovštinske procesije, njihove rute i specifičnosti s posebnim naglaskom na pjesmama koje su se u takvim prigodama pjevale.
Izlaganje o motovunskim i kaldirskim bratovštinama u vizitacijskim spisima porečkih biskupa priredio je Livio Prodan koji je iscrpno analizirao 28 bratovština i njihove crkve, identificiravši i danas porušena bratovštinska zdanja. Tomislav Sadrić proučio je izvornike i prijevode napoleonskih akata o oduzimanju bratovštinske imovine i o ukidanju bratovština te je zatim, na temelju Franciskanskog katastra iscrpno, s kartografskim prikazima, pratio sudbinu bratovštinske imovine u Motovunu i Kaldiru u razdoblju nakon Napoleonove vlasti.
Denis Visintin je pak predstavio gospodarsko stanje ovdašnjih bratovština govoreći o različitim povijesnim izvorima, posebno o aktima Pokrajinskog sabora Markgrofovije Istre. Ivan Milotić je u svom drugom radu predstavio odluke motovunskog općinskog vijeća iz 14. stoljeća koje se tiču bratovština, a zatim je Gianfranco Abrami, suradnik rovinjskoga Centra za povijesna istraživanja, fotografijama popratio svoje izlaganje o znamenju bratovština u crkvenoj arhitekturi i umjetnosti u Istri. (D. ŠIŠOVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.