Nedavno je kolegica, očito iznenađena i pomalo iritirana činjenicom da se u svijetu slavi sve i svašta, napisala da očito više nije dovoljno samo obilježavati Dan jabuka, već da bismo mogli i odrediti specifične datume za pojedinu sortu. I zaista, u šumi svakojakih obilježavanja izgubila se suština.
Ipak, na neke datume valja obratiti pažnju - recimo na Međunarodni dan tolerancije koji je obilježen jučer.
Sama riječ tolerancija vuče korijene iz grčke riječi tolerare, što znači podnositi, trpjeti i uvažavati tuđe mišljenje i uvjerenje. No, nerijetko se i sami uvečer ne slažemo s mišljenjem i stavom koje smo izrekli ujutro.
Svijet je prepun nesnošljivosti i netolerantnosti. Jedan od nedavnih globalnih primjera netolerantnosti koje je s pravom zgrozilo svijet bilo je istjerivanje Roma iz Francuske. No, ubrzo potom isti se scenariji dogodio i u Slavoniji.
- Tolerancija se uči od malih nogu, prije svega u obitelji i kasnije u školi, u grupi vršnjaka i konačno na radnom mjestu i cijeli život u međuljudskim odnosima. Postoje zemljopisna područja u svijetu za koja se kaže da su endemski netolerantna.
To znači da se mržnja prema nekoj ciljanoj grupi prenosi tradicijski, s koljena na koljeno. Naravno, svaki će nacionalist i rasist naći najbolje razloge da bi opravdao svoju mržnju, ako ih slušate oni su svi žrtve, a ne progonitelji.
Tolerancija i netolerancija se uče i spremnost za učenje jedne i druge ovisi o mnogim osobnim, društvenim i povijesnim okolnostima, objašnjava Furio Radin, s kojim smo razgovarali i o tome što sama riječ tolerancija znači.
- Kao prvo, tolerancija je riječ koju osobno ne volim jer pretpostavlja dvije razine sugovornika. Jednog aktivnog, koji tolerira i pasivnog koji je predmet snošljivosti. Preferiram pojam solidarnosti, kao projekt za međuljudske odnose, koji recipročnost stavlja na jednu višu i humaniju razinu i pretpostavlja isti dignitet među sugovornicima u društvenom procesu.
Stalno pričamo da nigdje na svijetu manjine nisu zaštićene kao kod nas, što je daleko od istine, pa već i sama ta rečenica pokazuje koliko nam smetaju, objašnjava Radin.
Zanimalo nas je i kakva je budućnost ljudskog roda glede učenja i primjenjivanja tolerantnosti.
- Zahvaljujući ekonomskoj krizi, po mojoj prosudbi, postati ćemo sve manje tolerantni, jer resursi neće biti dovoljni za sve, odgovorio je Furio Radin. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)