Pravi rat za depozite koji se vec neko vrijeme vodi medu hrvatskim bankama potaknuo je i sve više stranaca da svoj novac orocavaju u Hrvatskoj. Hrvatske banke su, naime, specifikum europskog bankarstva po tome što su u uvjetima opceg smanjenja kamata na kredite svoje povecavale, no paralelno su zbog velike potražnje za novcem i kamate na depozite znatno rasle, što su ocito nanjušili i stranci koji su krenuli stavljati novac na racune u hrvatskim bankama.
U jednoj banci je samo u srpnju štednja stranih državljana povecana za cak 50 posto, a ukupni su depoziti gradana u toj banci rasli za pet posto u odnosu na lani, što ukazuje na deset puta veci rast štednje stranaca u odnosu na ukupan rast štednje. Najveci rast bilježi se upravo u regijama koje su najbliže zapadnoeuropskim susjedima - u Istri i Primorsko-goranskoj županiji.
Stranci svoj novac u Hrvatskoj mogu orocavati pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, s tim da su im depoziti osigurani do 400 tisuca kuna.
Zaoštrena konkurencija dovela je do jakog rasta kamata pa se tako dogada da su i u istim grupacijama kamate na hrvatskom tržištu više. Iako su kamate na kunske depozite i dalje najviše, u nekim su se aranžmanima i one na eure jako približile kunskima pa se penju i do nekih sedam posto.
Da su se banke u Hrvatskoj polako pocele prilagodavati dolasku stranih klijenata, pokazuje i cinjenica da neke promo-letke tiskaju na pet jezika.
I hrvatski gradani preferiraju štednju u devizama, a najmilija valuta za orocavanje je euro.
Prema najnovijem investicijskom barometru GfK-a, Europljani u globalu trenutno ipak kod štednje najviše preferiraju sigurnost, a ne prinos. Orocena štednja je tako postala omiljeni modus investiranja sredstava pa se tako na štednju u bankama danas odlucuje cak 60 posto Europljana, dok je prije dvije godine tek 43 posto orocavalo svoj novac.