"Procvjetani otisci srca" ovogodišnji je moto 18. književnog susreta Badavca, koji se jučer, tradicionalno posljednje nedjelje u svibnju, održao kod istoimenog izvora pitke vode koja je nekoć tekla u lokvu do njega.
Tri godine nakon što je Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika pokrenuo ovu manifestaciju uz izvor Badavca, koji se nalazi nedaleko Rapavela, na tromeđi općina Karojba, Višnjan i Tinjan, postavljeno je 12 kamenih obilježja s imenima današnjih župa u okolici i sunčani sat, najveći u Istri, pored kojih su jučer svoje stihove i priče čitali književnici, prozaici i pjesnici Tomislav Milohanić, kao pokretač i glavni organizator ovog susreta, zatim Đuro Vidmarović, Vesna Petrić Terzić, Drago Draguzet, Marija Družeta, Vladimir Gagliardi, Rudolf Ujčić, Ivica Pilat, Ana Krnjus, Remiđo Sošić i Alojzije Sinčić.
Publiku, koja se smjestila na humku nasuprot pjesnicima, u program je zvucima na mihu uveo Drago Draguzet iz Pule koji svoje čakavske pjesme usporedo piše na latinici i glagoljici. Draguzet je i izrađivač i svirač tradicionalnih istarskih instrumenata, a jučer je i čitao svoje stihove.
Prvi je nastupio Đuro Vidmarović, hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba, te bivši veleposlanik u Ukrajini, koji je objavio više knjiga pjesama, književno-povijesnih raščlamba, osvrta i prikaza. Potom je govorila Vesna Petrić Terzić, koja piše na standardnom jeziku i žminjskoj čakavici, a upravo priprema novu zbirku pjesama na književnom jeziku.
Marija Družeta iz Pule inače piše pjesme i prozu za odrasle i djecu na čakavskom dijalektu i književnom jeziku, a čak su je preveli na talijanski jezik. Priču "Štelio i boškarin" pročitao je spiritus movens ovog susreta Milohanić iz Rapavela, koji je 1998. uvršten u lektiru za osme razrede osnovne škole s knjigom "Istarske priče i pjesme/Deštini i znamenja", te u čitanku za peti razred. Puljanin Gagliardi piše poeziju i prozu na istrovenetskom i čakavskom dijalektu, kao i na hrvatskom čakavskom narječju. Rudolf Ujčić iz Pazina je profesor i dijalektolog, zastupljen u antologijama i prevođen na nekoliko jezika. Osim poezije piše i književne oglede i eseje.
Pilat iz Košutići kod Višnjana spada u prvu generaciju čakavskih pjesnika nakon Mate Balote, piše pjesme u prozu i svoja ostvarenja objavljuje u mnogim časopisima. Iz Pazina je stigla Ana Krnjus, koja stihove piše na čakavštini i hrvatskom književnom jeziku. Nastupili su još i Sinčić iz Škropeta kojemu je lani izašla zbirka pjesama "Stari hrast" u nakladi Matice hrvatske Umag, te Sošić iz Rovinjskog Sela koji upravo ove godine slavi 35. godišnjicu svog književnog stvaralaštva, a piše stihove i humorističnu prozu.
Na susretu su gostovali rovinjski kantautor Davor Terzić koji je svirao gitaru, umjetnica Adrijana Šuran iz Poreča koja se predstavila se izložbom svojih slika, te polaznice trećeg razreda OŠ Jože Šurana Višnjan i članice učeničke foklorne grupe Arijana, Valentina i Gaia koje su recitirale pjesme na čakavskom jeziku.
U uvodu o gotovo mitskom krajoliku Badavce i njenom spomenu u srednjovjekovnom spisu, "Istarskom razvodu govorio je Milohanić.
Dijelove "Istarskog razvoda", točnije događanja tijekom prvog, desetog i četrnaestog dana kad su se sudionici razvođenja kretali područjem triju vrutaka - od Valigaštra preko Badavce do Knež studenca, zajedno sa svršenjem Razvoda istarskoga čitali su Smiljana Ujčić, Drago Draguzet i Rudolf Ujčić.
Organizatori susreta su Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Gradska knjižnica Poreč i udruga Valigaštar iz Karojbe, čiji je predsjednik Benjamin Bartolić pozdravio na početku susreta, a pokrovitelji su općine Karojba, Višnjan i Tinjan. (Napisala i snimila T. KOCIJANČIĆ)