Kad je u pitanju prijevodna literatura, koja čini glavninu književne produkcije u Hrvatskoj, prevoditelj je najvažniji posrednik između dviju kultura, autora i čitatelja, no na pitanje koliko se i kako u nas vrednuje prevodilački posao, nakladnici i prevoditelji daju različite odgovore.
Nakladnici tvrde da im je prijevod važan i svjesni su da kvalitetna literatura gubi na vrijednosti ako prevoditelj nije dobar, ali književni prevoditelji žale se da njihov posao nije cijenjen, da za uloženi omjer truda, znanja i vremena dobivaju daleko premalo novaca, i još manje poštovanja.
"Prevoditelji su prvi i najvažniji u procesu objavljivanja knjige. Po tom će prijevodu generacije čitatelja čitati i poznavati nekoga autora ili djelo, i možda će baš prijevod odlučiti o tome hoće li ga voljeti ili ne", kazala je glavna urednica Lumen izdavaštva Diana Matulić. Da bez dobrih prijevoda nema dobre prijevodne literature slaže se i Petra Ljevak, direktorica Naklade Ljevak. "Bez obzira na sve što mi dodatno ulažemo u tekst, bez dobrog prijevoda nema dobre knjige i to nitko ne može osporiti", kazala je.
Posebnu pozornost prijevodima poklanja i zaprešićki nakladnik Fraktura. "Prijevod je autorsko djelo: autor ne postoji bez vrhunskog prevoditelja - prevoditelj je najvažniji posrednik između dviju kultura", kazao je glavni urednik Seid Serdarević.
Glavna urednica Profila Ivana Žderić smatra da taj nakladnik sa svojim prevoditeljima ima dobar odnos suradnje i međusobnog poštovanja. "Smatramo prijevode jako važnima i trudimo se angažirati prevoditelje koji će izvanredno prevesti knjigu koju objavljujemo", istaknula je.
No, prevoditelji misle drukčije. "Književno prevodilaštvo u Hrvatskoj trenutačno je u paradoksalnoj situaciji. S jedne strane, izdaje se golem broj prijevodnih naslova, koji čine glavninu našeg izdavaštva. S druge strane, književni prevoditelji podcijenjeni su u medijima, ali i u svojem poslovnom okruženju, odnosno u odnosu s izdavačima", tvrdi predsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) Petra Mrduljaš Doležal.
Nakladnici se brane da bi bili sretni kad bi naknada za taj posao bila veća, ali da prostora za veća izdvajanja za prevoditelje naprosto nema. Svjedoci smo brojnih naslova iza čijih se atraktivnih korica kriju često izrazito loši prijevodi. Oni koji su za njih "zaslužni" ruše cijenu renomiranim prevoditeljima, ali i utječu na srozavanje opće pismenosti.
Upućen čitatelj, osjetljiv na jezik, odmah će osjetiti (ne)kvalitetu prijevoda i pri izboru knjige u knjižari/knjižnici bit će mu itekako važan podatak tko mu je omogućio čitanje autora koji je knjigu napisao na engleskom, francuskom ili turskom jer zna da je kvaliteta prijevoda presudna za uživanje u knjizi, dodala je Mrduljaš Doležal.
Riječ je o zvanju koje zahtijeva dobro formalno obrazovanje, široku erudiciju kakva se ne uči u školama, upućenost u jezike i kulture, cjeloživotno usavršavanje i umjetnički dar, istaknula je Mrduljaš Doležal. "Takav stručnjak valjda ipak mora po satu zaraditi više od kućne pomoćnice, što nije uvijek slučaj!", dodala je.
"S obzirom na to da je prosječna naklada u Hrvatskoj još uvijek tisuću do 1500 komada, udio prijevoda u kalkulaciji troškova užasno je velik i izdavaču ga je vrlo teško, gotovo nemoguće povećati", smatra Petra Ljevak. (Gea Vlahović, Hina)