Na književnoj večeri u pazinskoj Kući za pisce, prvoj u seriji od tri istarska nastupa, predstavio se Srđan Srdić, književnik iz Kikinde, prvi dobitnik istarske književne nagrade "Edo Budiša", koja se dodjeljuje autoru najbolje zbirke kratkih priča objavljene u protekloj godini u zemljama regije.
Moderator večeri Neven Ušumović naglasio je kako je Srdićeva zbirka "Espirando" vidno odskakala od ostatka produkcije, a posebno je zadovoljstvo izrazio što Srdić u Pazin, koji se promiče kao grad književnosti, dolazi iz Kikinde, vojvođanskog gradića koji je također žarište književnog života, posebno svojim međunarodnim festivalom kratke priče "Kikinda short".
Ušumović je ustvrdio da Srdićevu prozu karakterizira naglašavanje "tamnijih strana psihičke egzistencije", a njegove se priče mogu razvrstati u dvije kategorije: one u kojima progovara "socijalno višeglasje" uz značajnu ulogu grotesknog humora, te one mračnije u kojima dominira navještaj smrti. Kroz sve se njegove tekstove provlači dočaravanje zvuka kao bitnog čimbenika atmosfere, a Ušumović je tu pojavu nazvao "soundscape".
Srđan Srdić je pak, suočen s Ušumovićevim pitanjem preferira li kratke priče ili roman (a uz spomenutu zbirku "Espirando" kao prvu knjigu objavio je roman "Mrtvo polje"), pričao kako je u Pazinu dovršio novi roman, koji će mu izaći kao treća knjiga, a već ima gotovu novu zbirku priča koja će mu biti četvrta objavljena knjiga. Iz toga slijedi da on dilemu je li pripovjedač ili romanopisac ne smatra "identitetnom nevoljom" već bez zabrinutosti ide dalje i s jednim i s drugim. Zvučne i glazbene konotacije svojih priča Srdić je objasnio konceptom zbirke priča poput nekadašnjih vinilnih LP ploča, koja ima A i B stranu, s pauzom za okretanje, i pomno određenim rasporedom pjesama. "Espirando" je međutim počeo raditi bez koncepta, tek kad je već napisao polovicu priča "razotkrila" mu se mogućnost koncepta budući da se u svim pričama pojavljuje neka manifestacija smrti. Nova će mu se zbirka zvati "Sagorevanja", imat će također devet priča, a središnji će im motiv biti problem identiteta, dok je novi roman pisan po modelu čuvenog "Oblomova" Ivana Gončarova, prvog, kako je Srdić rekao, "evropskog romana ni o čemu".
Srdić je pazinskoj publici pročitao ulomak iz svoje priče "Ruža za Emiliju", koja je parafraza istoimene Faulknerove priče, a Ušumović ju je usporedio i s pričom Eda Budiše "Luda Libera".
Dan nakon Pazina Srdić je nastupio i u Gradskoj knjižnici u Umagu, a u ponedjeljak 28. siječnja u 18 sati nastupit će u klubu Društva hrvatskih književnika u Puli. (D. ŠIŠOVIĆ)