U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu jučer je predstavljena knjiga, pretisak Kalendara "Istran" za 1869. i 1870. godinu, autora akademika Petra Strčića i Maje Polić, u izdanju Državnog arhiva Pazin (Posebna izdanja 33) te sunakladništvu Povijesnog društva Rijeka i Matice hrvatske Kastav. Kako i stoji u podnaslovu knjige, riječ je o prvom glasilu Hrvata Istre i kvarnerskih otoka, a o značaju same te činjenice i onoga što se može danas iščitati iz Kalendara, narodnog, ili kako je to objasnio akademik Josip Bratulić -nacionalnog – govorili su i autori, te ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice Dunja Seiter- Šverko i dr. Elvis Orbanić, ranvnatelj Državnog arhiva u Pazinu.
Izuzetna važnost, poticaj i uzor
- U vremenu kada je većina naroda bila nepismena ili polupismena, pa se više polagalo na to da se najprije nauči čitati pa tek onda i pisati, pojava "Istrana" bila je od izuzetne važnosti, baš kao pola stoljeća kasnije 1912. nastanak "Krasne zemlje" Matka Brajše Rašana., posebno je naglasila Dunja Seiter- Šverko.
O prikupljanju i identificiranju Dobriline građe kroz Državni arhiv i nakladničke aktivnosti, a rezultat čega je i ovaj pretisak, govorio je dr. Orbanić i naglasio da je ovo još jedan poticaj za nove nakladničke i povijesne događaje koji nam mogu i u ovom vremenu biti dobar putokaz i uzor. Kalendar je izvorno tiskan u Ljubljani, a pretisak evo u Zagrebu, pa se i na taj način opet povezujemo u jednom zajedništvu koje je davno započeo prvi urednik mons. Frane Ravnikar.
Kapitalno djelo za sudbinu Istre
Autor Petar Stričić, podsjetio je da je baš jučer bio rođendan velikog Istrana, Ivana Vitezića koji je zaslužan za izlazak "Istrana", preporoditelja koji je djelovao na hrvatskom području koje se tada protezalo sve do iznad Trsta, a zaslužan je bio da se preporod proširi i u Istru, uz Matu Baštijana i Dobrilu. Strčić je prepričao samu povijest nastanka Kalendara, ulogu Dobrile, pa i Strossmayera kao suvremenika, koji su bdjeli nad buđenjem nacionalnog tiska, hrvatske riječi na tlu Istre. Na osnovu ovoga iskustva nastala je i pokrenuta "Naša sloga" – kapitalne stvari za sudbinu Istre u kojoj su Istrijani bili samo oni učeniji Talijani, a svi ostali kako i sam Kalendar sugerira i naglašava - Istrani.
Dakle, riječ je o kapitalnom djelu koje svjedoči i preživljavanju ovakvih izdanja koje su izbjegle mnoge lomače koje su gorjele nad sudbinom hrvatske riječi, a značaj one Laginjine misli da je carta canta potvrđuje taj trag.
Nemjerljiva uloga biskupa Dobrile
Maja Polić dala je opširan pregled povijesnog konteksta u kojemu je Kalendar nastao, između banske Hrvatske, Austro-Ugarske i talijanaške većine u primorskim gradovima. U tim i takvim okolnostima valjalo je održati, potom obrazovati i potaknuti narod i pojedince da preuzmu odgovornost nad sudbinom svoga naroda, ali i da se kroz to i politički i gospodarski koliko-toliko osovi. Pri tome je uloga biskupa Jurja Dobrile nemjerljiva.
Slovenac Franjo Ravnik uz dosluhu s Dobrilom tiska "Istrana" u Ljubljani (baš njemu je ponudio da to uradi, što je vidljivo iz jednog pisma iz ostavštine), a prvi pretisak tiskan je sto godina potom u Rijeci. Spinčić, Laginja i ostali su suradnici i autori u "Kalendaru", a posebno su učestale pouke narodu da nije budala onaj koji škole uči, već onaj nepismen kojega svako može prevariti i otuđiti.
Akademik Bratulić je na kraju još jednom naglasio neizmjerljivu ulogu Jurja Dobrile u tiskanju "Istrana", što najbolje potvrđuju i same bilješke u pretisku, kao i popratne natuknice koje prelaze čak i sam sadržaj Kalendara. Bila je to potvrda da se i na hrvatskom jeziku može pisati i misliti, čitati i okupljati oko Kalendara kojega je čitao onaj rijetki pismeni pojedinac i tako se razvijala svijest o mladom Istranu, mladom Hrvatu i tako sve do mladog Rodoljuba koji očito nije bio prihvaćen pa se i tu prekinula tradicija razvoja narodnog tiska započetog s ovim Kalendarom.
Svi su govornici istaknuli značajnu ulogu glavnog urednika Elvisa Orbanića i Državnog arhiva u Pazinu u realizaciji pretiska "Kalendara", a valja istanuti i da je na zagrebačkoj promociji bio i biskup u miru Ivan Milovan. (Napisao i snimio Mate ĆURIĆ)