U staklenoj vitrini, poput najvećeg blaga, a on to odista i jest, u sklopu znanstvenoga skupa održanog u Roču u povodu 530. obljetnice prve hrvatske tiskane knjige - Misala po zakonu rimskoga dvora (1483.), očima javnosti izložen je jedan od dva izvornika ovog hrvatskoga Prvotiska iz riznice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Bila je to jedinstvena prilika upravo u glagoljaškom gradiću pogledati 530 godina staru knjigu, ali i podsjetiti se na značaj prve hrvatske tiskane knjige, otisnute svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije.
- Hrvati su glagoljsko pismo uveli u tisak već u samim počecima europskog tiskarstva u Gutenbergovu, dakle XV. stoljeću i glagoljicom su se u tisku služili sve do početka XX. stoljeća, rekla je akademkinja Anica Nazor govoreći na znanstvenom skupu o hrvatskom Prvotisku.
Nazor je također navela podatke koji upućuju na zaključak da je tekst Misala iz 1483. godine mogao biti priređen u Istri, dok se kao mjesto tiskanja u literaturi spominju Venecija i nekoliko mjesta u Hrvatskoj; najčešće Kosinj u Lici.
Također je naglasila da se Prvotisku glagoljskog Misala osobita pozornost u hrvatskoj kulturnoj javnosti počela poklanjati od pedesetih godina prošlog stoljeća, a pretisak Misala objavljen je 1971. godine.
Prvu hrvatsku tiskanu knjigu - Misal po zakonu rimskoga dvora, akademik Josip Bratulić, ujedno mentor skupa, koji je govorio o prilikama u Istri u doba nastanka hrvatskog Prvotiska, nazvao je monumentalnim djelom.
- Njegova vrijednost je nedodirljiva kao što je svakoj tiskanoj knjizi iz toga ranog razdoblja. U ono vrijeme tiskati pomičnim slovima knjige bio je daleko veći poduhvat nego otići na mjesec i vratiti se s njega, rekao je Bratulić.
Akademik Stjepan Damjanović govorio je o jeziku hrvatskog Prvotiska. Uspoređujući Prvotisak Misala i Senjski misal, rekao je da su oba pisana istim jezikom hrvatskostaroslavenskim odnosno hrvatskom redakcijom staroslavenskog jezika. Istaknuo je da su senjski priređivači imali u rukama Prvotisak i da su prilično vjerno slijedili njegov jezik, ali su se kadšto odlučivali za drugačija rješenja.
U svom predavanju "Prinos razmatranju refleksije rukopisne tradicije u Prvotisku" prof. dr. sc. Mateo Žagar naglasio je da je tema grafije Prvotiska, dosad u našoj filologiji i povijesti tipografije osvijetljena iz više uglova, a ponajviše se procjenjivala bliskost pisma prema eventualnim rukopisnim predlošcima primjerice Misalu kneza Novaka iz 1368. godine.
Profesor Frane Paro govorio je o "Svetoj geometriji u hrvatskoglagoljskom prvotisku ili zašto je Misal iz 1483. godine složen s 36 retka u stranici". Naglasio je da je riječ o knjizi koja je Hrvate na velika vrata uvela u povijest tiskarstva smo 15 godina nakon otvaranja prve tiskare u Veneciji.
Katedra Čakavskog sabora Roč, znanstveni skup organizirala je uz podršku suorganizatora Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda" Buzet, partnera manifestacije Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te pokrovitelja Grada Buzeta.
Na svečanom otvaranju skupa govorili su Vladimir Pernić, predsjednik Katedre Čakavskog sabora Roč, Dunja Seiter-Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić te glavni tajnik Čakavskog sabora Josip Šiklić. (G. ČALIĆ ŠVERKO)