Rimska vladavina na tlu današnje Hrvatske zasigurno je, pored grčke, ostavila osnovne kulturološke predispozicije za integraciju ovog područja u zapadnoeuropski civilizacijski kulturni krug te postavila dugoročno temelje za razvoj osnovnih klasičnih obilježja materijalne kulture, osobito u domeni urbanizma, arhitekture i umjetnosti. I nakon sloma golemog imperija, njihova je baština kao inspiracija ostala integrirana u nasljeđu globalne zapadnoeuropske civilizacije.
Izložba "Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura" u zagrebačkim Klovićevim dvorima predstavlja sintezu onoga najznačajnijeg što nam je razdoblje antičkog Rima ostavilo u nasljeđe. Na jednome mjestu je prikazano oko 150 artefakata iz razdoblja klasične rimske prisutnosti na našem teritoriju (tadašnje rimske provincije Dalmatia, Pannonia i Histria) koji su razasuti po mnogim hrvatskim muzejskim institucijama.
Izloške je, između ostalih, za izložbu posudio i Arheološki muzej Istre u Puli. U pripremi izložbe sudjelovao je velik broj vrhunskih hrvatskih stručnjaka iz različitih područja arheologije, a njome se nastavlja ciklus prezentacije naše kulturne baštine iz razdoblja antike, započet 2010. godine izložbom "Antički Grci na tlu Hrvatske".
Posjetitelji tako mogu vidjeti arhitektonska i urbanistička rješenja koja su rimski graditelji ostavili kao vitalnu i trajnu baštinu aktualnu do današnjih dana - rimsku skulpturalnu plastiku koja je, pored arhitekture i urbanističkih projekata, diljem zapadnog Ilirika činila jedinstvenu kulturnu matricu.
Izložene su brojne skulpture iz klasičnog razdoblja rimske umjetnosti. Među koautorima izložbe koja ostaje otvorena do 25. svibnja su i dr. Robert Matijašić i dr. Klara Buršić-Matijašić s pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile te dr. Alka Starac iz Arheološkog muzeja Istre.
Izložbu prati opsežan katalog u kojem su objavljeni i radovi pulskih povjesničara i arheologa.
Robert Matijašić osvrće se na "Istru, Dalmaciju i Panoniju u rimsko doba", Klara Buršić-Matijašić piše o "Etničkim supstratima u Iliriku u posljednjem tisućljeću prije Krista", a Alka Starac o urbanizmu i arhitekturi u Istri.
"Osnivanjem rimskih kolonija Pola (Iulia Pola) i Parentij (Iulia Parentium) arhitektura doživljava nagli procvat. Nekadašnja histarska prijestolnica Nezakcij stekla je status municipija rimskih građana ostavši gradom drugog reda", veli ona.
Matijašić donosi i temu o rimskoj upravi u Puli, amfiteatru u Puli te o kronološkom pregledu povijesti rimske države. Pulski amfiteatar jedinstven je po četirima okomitim stubišnim tornjevima koji strše izvan osnovne krivulje tlorisa. U njima su bila dodatna stubišta za pristup galeriji i prostoru za baratanje velarijem, navodi on. (V. BEGIĆ)