Vladajući i oporba pozdravili su u Saboru produljenje roka za predaju zahtjeva za ozakonjenje nelegalnih građevina do 30. lipnja 2018. godine, ali uz napomenu da bi trebalo pojačati inspekcijski nadzor na terenu kako se ne bi nastavila nelegalna izgradnja.
Nije riječ o novoj legalizaciji, jer se ovaj rok odnosi samo na osobe koje su pravo na predaju zahtjeva imali i 2012. godine, kad je zakon stupio na snagu, istaknula je državna tajnica Ministarstva graditeljska i prostornog uređenja Dunja Magaš predstavljajući konačni prijedlog izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
Rok se produžuje do 30. lipnja 2018. zbog velikog broja neriješenih slučajeva, ali i zbog ozakonjenja što većeg broja zgrada. Naime, kako je rekla Magaš, s 20. lipnja od 826 tisuća zahtjeva za legalizacijom, 558 tisuća predmeta pravomoćno je riješeno. Država je, pak, od naknada za legalizaciju do kraja 2016. uprihodila 1,318 milijardi kuna, kazala je.
Zakonskim izmjenama povećava se i postotak sredstava ostvarenih od naknada za legalizaciju za jedinice lokalne samouprave s 20 na 30 posto, što su zastupnici također pozdravili.
- Veseli me što je prepoznata potreba za produljenje roka za legalizaciju, jer mnogi građani zahtjeve nisu podnijeli na vrijeme. Veseli i povećanje potpora za županije, jer radi se o velikom poslu na kojem treba biti angažiran veliki broj djelatnika, kazala je u ime Kluba HDZ-a Branka Juričev-Martinčev.
Anka Mrak Taritaš (Klub nezavisnih zastupnika i HSU-a) ocijenila je predložene izmjene dobrima, jer se njima uređuje ono što se kroz praksu pokazalo kao problem, ali i upozorila da bi ubuduće inspekcija trebala biti prisutnija na terenu kako se nelegalna izgradnja ne bi nastavila.
Anton Kliman (HDZ) replicirajući joj upozorio je na problem velikog broja nekretnina u Istri u vlasništvu stranaca koje su ozakonjene i pretvorene u turističke kapacitete.
- Inspekcija treba biti puno prisutnija na terenu, posebno u priobalju gdje niču cijela naselja na poljoprivrednim zemljištima, ustvrdio je Kliman.
Zastupnici su poduprli i konačni prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju, kojim se on usklađuje s direktivom EU-a i koji omogućuje prostorno planiranje u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Hrvatske. (H)