Rimska vladavina na tlu današnje Hrvatske zasigurno je, pored one grčke, ostavila osnovne kulturološke predispozicije za integraciju ovog područja u zapadnoeuropski civilizacijski kulturni krug te postavila dugoročno temelje za razvoj osnovnih klasičnih obilježja materijalne kulture, osobito u domeni urbanizma, arhitekture i umjetnosti. I nakon sloma golemog imperija, njihova je baština kao inspiracija ostala integrirana u nasljeđu globalne zapadnoeuropske civilizacije.
Izložba "Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura" u zagrebačkim Klovićevim dvorima predstavlja sintezu onoga najznačajnijeg što nam je razdoblje antičkog Rima ostavilo u nasljeđe.
Na jednome je mjestu prikazano oko 150 artefakata iz razdoblja klasične rimske prisutnosti na našem teritoriju (tadašnje rimske provincije Dalmatia, Pannonia i Histria) koji su razasuti po mnogim hrvatskim muzejskim institucijama.
Izlošci su posuđeni iz sljedećih institucija: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Istre u Puli, Arheološki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Muzej Slavonije Osijek, Muzej Cetinske krajine - Sinj, Zavičajni muzej Poreštine, Gradski muzej Omiš, Arheološki muzej Narone, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice, Muzej Brodskog Posavlja, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Sisak, Muzej Đakovštine, Gradski muzej Karlovac, Muzej Međimurja Čakovec, Grad Opuzen i Grad Daruvar.
Na pripremi izložbe je sudjelovao velik broj vrhunskih hrvatskih stručnjaka iz različitih područja arheologije koji svojim tekstovima čine kontekst za razumijevanje segmenata na izložbi.
Riječ je o izložbi kojom se nastavlja ciklus prezentacije naše kulturne baštine iz razdoblja antike, započet 2010. godine izložbom "Antički Grci na tlu Hrvatske".
Posjetitelji tako mogu vidjeti arhitektonska i urbanistička rješenja koja su rimski graditelji ostavili kao vitalnu i trajnu baštinu aktualnu do današnjih dana, rimsku skulpturalnu plastiku koja je, pored arhitekture i urbanističkih projekata, diljem zapadnog Ilirika činila jedinstvenu rimsku kulturnu matricu obilježivši cijeli taj prostor klasičnom vještinom promišljanja i izrade, kako rimskih, importiranih, tako i domaćih, zatečenih tema i njihovih sinkretiziranih varijacija.
Izložene su brojne skulpture iz klasičnog razdoblja rimske umjetnosti.
Među koautorima izložbe koja ostaje otvorena do 25. svibnja su i dr. Robert Matijašić i dr. Klara Buršić Matijašić s pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile te dr. Alka Starac iz Arheološkog muzeja Istre. (V. BEGIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.