I Hrvatska će, nakon što 1. srpnja uđe u Europsku uniju, morati prihvatiti europsku direktivu o postupnom uklanjanju s tržišta klasičnih žarulja sa žarnom niti.
Te će se žarulje, doduše, moći koristiti i nakon 1. srpnja, dok god ih ima u ponudi, no ne bi se više smjele proizvoditi. Sve je to na razini neslužbene informacije, veli Valter Poropat, direktor Istarske regionalne energetske agencije te dodaje da se tek trebaju donijeti pravilnici kojima će se regulirati ovo pitanje.
U javnosti se, međutim, dosta prašine diglo oko štednih žarulja, za koje se tvrdi da su toksične. Koja je razlika između klasičnih, štednih, halogenih i LED žarulja?
Klasične žarulje izrađuju se od netoksičnih materijala, proizvode svjetlost koja je najsličnija prirodnoj, no većinu energije rasipaju stvarajući toplinu, dok svega pet posto energije pretvaraju u svjetlost, koja se stvara zagrijavanjem metala, najčešće volframa, u vakuumu.
Za razliku od klasičnih, tzv. štedne žarulje, znatno su ekonomičnije, no s druge strane imaju brojne nedostatke.
- Kod štedne žarulje postoje dva problema: frekvencija i živa. Dok je koristimo, zrači niskom frekvencijom od 40 kiloherca koja je štetna za čovjeka, a ako se razbije, problem je kako zbrinuti pet miligrama otrovne žive.
U svakom slučaju, prvo treba otvoriti prozor jer živa isparava. To nisu velike količine, ali ipak treba biti oprezan, objašnjava Rade Čuturilo, umirovljeni profesor elektrotehnike iz Pule i član Udruge inženjera Techne.
Profesor, međutim, smatra da ne treba stvarati paniku te u startu negira alarmantne članke iz pojedinih medija o tome da štedne žarulje "isijavaju otrov čim se upale". No, upozorava da se ne bi smjele koristiti u sobama u kojima borave djeca, pogotovo se ne bi smjele instalirati u stolne lampe koje se koriste za učenje. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU