Novi zakon o igrama na sreću uništit će ovu industriju, a pitanje je tko će i hoće li uopće imati koristi od novina koje resorno ministarstvo financija predlaže. To poručuje nekolicina naših sugovornika koji su dugo godina u poslu zabavnih igara i dobro su upućeni u to na koji način se posluje u branši zabavnih igara, kladionica, kasina i igara na sreću.
I dok Ante Mihić, predsjednik ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, pozdravlja namjeru "povlačenja" samoposlužnih terminala za klađenje iz ugostiteljskih objekata radi zaštite djece i drugih ranjivih skupina, oni koji se bave tim poslom izražavaju negodovanje.
- Slažem se s idejom povlačenja automata iz ugostiteljskih objekata, jer to s ugostiteljstvom nema nikakve veze. Puno je ugostitelja u tu struku zalutalo, svoj posao nisu dobro radili pa su to nadoknađivali klađenjem, veli Mihić.
Istovremeno, ističe kako je pozivanje na zaštitu djece upitno, jer djeca u ugostiteljske objekte ne ulaze samostalno, već u pratnji roditelja, dakle roditelji bi trebali o njima brinuti.
- Ma kakvo pozivanje na zaštitu djece. Pa oni će prije otići u kladionicu nego na aparat u ugostiteljskom objektu, poručuje Davor Benković, vlasnik obrta za pružanje usluga zabave i iznajmljivanja aparata.
Jedan od naših sugovornika, koji je dva desetljeća u industriji igara na sreću, ističe tri ključna problema budućeg zakonodavstva. Prije svega, "nacionalizacijom" zabavnih igara lokalna uprava i samouprava godišnje će izgubiti najmanje100 milijuna kuna.
Iako će se ta sredstva preusmjeriti u proračun, on će na drugoj strani izgubiti 40-tak milijuna kuna godišnje od terminala koji će biti izbačeni iz ugostiteljskih objekata. Država bi se mogla suočiti i s tužbama priređivača igara na sreću na automatima, jer će se skratiti koncesijski rok.
- Sada se koncesije dodjeljuju na 15 godina. Novim zakonom, a on je već izrađen, koncesije će se dodjeljivati na pet godina. To će donijeti nesigurnost u poslovanje, pa je pitanje koliko će postojećih igrača na tržištu zatvoriti poslovanje, veli jedan od naših sugovornika koji je želio ostati anoniman. Dodaje, i kako će koncesionari tužiti državu ne bude li prijelaznih rješenja.
Koncesije za priređivanje igara na sreću na automatima imaju 42 privatna trgovačka društva, koja su lani u proračun uplatila preko 281 milijuna kuna godišnje i mjesečne naknade te naknade za plombiranje automata. S uključenim poreznim davanjima od tih je trgovačkih društava u proračun uplaćeno više od 550,6 milijuna kuna. (Gabrijela GALIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU