Neslužbene procjene kažu da se u Hrvatskoj stalno ili povremeno kladi oko 650.000 ljudi, pri cemu medu njima ima oko 50.000 patoloških kockara i još 230.000 onih koji se nalaze na korak pred ovisnošcu. Kladionice ih privlace idejom malog uloga za veliki dobitak, što u uvjetima krize posebno dobro zvuci onima koji su ostali bez posla, ne mogu otplacivati kredite ili su jednostavno vec duže vrijeme o kladenju ovisni. Prema nekim podacima, dok je u zapadnoeuropskim zemljama uobicajena jedna kladionica na svakih 7.000 stanovnika, kod nas poslovnica postoji medu svake tri tisuce, dakle puno su gušce »naseljene«. Dok je prošle godine u Hrvatskoj bilo, naime, oko 2.500 poslovnica, sada ih je blizu 2.750. Nicu kao gljive poslije kiše.
Hrvati ce, vec tradicionalno, i ove godine u sportskim kladionicama, ukljucujuci i one u vlasništvu Hrvatske lutrije kao državne tvrtke, uplatiti oko 4,5 milijardi kuna, odnosno oko 850 tisuca prosjecnih hrvatskih placa! Iako se visina uplata unatrag koju godinu konstantno "vrti" izmedu 4,5 do 4,6 milijardi kuna, Hrvatima je kladenje sve omiljeniji »sport«, i tracak nade u uvjetima ekonomske krize, kad se ocekuje da ce do kraja ove godine bez posla biti ukupno oko tristo tisuca gradana. Kako nam otplate kredita, placanje režija i život opcenito postaju sve neizvjesniji, sve smo skloniji i naizgled brzopoteznim "rješenjima", kakva nude sportske kladionice i lutrije, no cinjenica je da od kladionicara ipak daleko bolje prolaze same kladionice. Brzoporezno rješenje, osim možda za vrlo rijetke, one ne nude, niti ih je tako lako moguce »nasamariti«.
Prema podacima Ministarstva financija, koje priredivacima igara na srecu naplacuje mjesecnu naknadu u iznosu od pet posto od osnovice koju cini ukupni iznos uplate, ukupno je prošle godine s te osnove iz kladionica i Hrvatske lutrije u državni proracun uplaceno 232,6 milijuna kuna, a u prvih osam mjeseci ove godine 153,7 milijuna. Drugim rijecima, kladionice i lutrija primile su uplata, lani, u vrijednosti 4,65 milijardi kuna, ove godine, do kraja kolovoza pak više od tri milijarde, što je mjesecno oko 72.000 prosjecnih hrvatskih placa. Nastavi li se kladenje tim tempom, do kraja godine ce se uplatiti ukupno oko 4,5 milijardi.
"Iako vjerojatno ima i kladionica u kojima su uvjeti rada bolji, ja znam za sebe i još neke djevojke u drugim kladionicama. Placa nam ne prelazi 2.500, 3.000 kuna, nemamo praznike ni slobodne nedjelje, radimo dvije. Ako je jedna bolesna, druga radi dvostruku smjenu dok god se ona druga ne vrati na posao, i tako stalno", iskustvo je jedne od mnogobrojnih djevojaka zaposlenih u sportskim kladionicama.