Zbog preduge zime, a nakon toga obilnih proljetnih kiša i premalo sunca, ovosezonska vegetacija kasni dvadesetak dana. Poljoprivrednici nisu stigli na vrijeme posaditi mnoge kulture u zemlju natopljenu vlagom, a ono što je trebalo biti vec pobrano još je na zemlji.
Profitirali su proizvodaci koji imaju plastenike, uletjeli su na tržište s robom u vrijeme kada su cijene najviše. Istarski mladi krumpir iz plastenika nekoliko je tjedana na tržnici, a cijena mu je bila visokih 12 kuna. Tek se posljednjih tjedan dana spušta na 10 kuna, dok je na veliko u skladištima pulske zadruge Agro-Istra njegova cijena bila osam kuna.
Medutim, to su male kolicine, krumpir se u Istri uzgaja uglavnom na otvorenim površinama. Posljednjih dana, kako je sunce zagrijalo i osušilo tlo pojavio se mladi krumpir s otvorenog. U meduvremenu, domaci proizvodaci ne mogu ni izdaleka potuci uvozni egipatski i ciparski krumpir cija je cijena u trgovackim centrima bila upola manja. Uskoro, 26. svibnja u Hrvatskoj se uvodi zaštitna mjera (preleman) za mladi krumpir, što povecava cijenu uvozne robe putem carina.
Ove sezone kasne i trešnje. Prve su, one iz Dalmacije stizale na istarske tržnice oko 1. svibnja, a ovoga puta preko veleprodaje prve su bile španjolske trešnje, i to po cijeni od 30 kuna. Danas ima vec i istarskih trešanja na štandovima zelenih tržnica i vece kolicine dalmatinskih po cijeni od 20 do 28 kuna po kilogramu. Jagoda ne nedostaje, cijela tržnica miriše po tome vocu. Na svakom se štandu istice naziv "domace", što god mi mislili o tome, a cijene s krecu od 20 kuna pa naniže.
Hoce li zbog lošije godine potrošaci morati placati više cijene povrca i ljeti? U to malo tko vjeruje jer uskace jeftina roba iz Makedonije i Hercegovine preko "mekanih" granica. Time je srušena cijena domaceg kupusa, a slicno ce se dogoditi i s krastavcima koji su vec poceli stizati iz Makedonije neposredno prije prvog domaceg uroda.
Zahvaljujuci toplom vremenu može se dogoditi da se situacije okrene vec za deset dana, kada svi pocnu vaditi krumpir, bit ce ga vjerojatno i previše. Na žalost, u Hrvatskoj nije kao u Italiji tržište uredeno na taj nacin da postoji minimalna i maksimalna cijena mimo kojih se placaju penali. Primjerice pomidori ne smiju biti skuplji od tri eura, ali niti jeftiniji od 0,5 centi u punoj sezoni. Zaštitom proizvodaca dugorocno se štiti i kupac jer nema velikih potresa na tržištu.