Promjena vremena odnosno - kiša - neće puno pomoći poljoprivredi. Posljedice suše kakva se ne pamti desetljećima, a ponegdje 120 godina, više se ne mogu bitno popraviti. U Europi su sušom najteže pogođene njezine jugoistočne države, koje su i najsiromašnije, dok su one najbogatije, poput Njemačke, Danske i Francuske, imale više kiše i dobru žetvu.
Ukupni urodi žitarica u Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Kosovu, po procjenama, podbacit će između 10 i 50 posto. Štete zbog katastrofalne suše u Panonskoj nizini i na Balkanu procjenjuju se na nekoliko milijardi eura. U polovici Hrvatske proglašena je elementarna nepogoda, a materijalna šteta procjenjuje se na barem 200 milijuna eura. Najgore je u Slavoniji, gdje je suša spržila od 60 do 100 posto kukuruza.
Suša je "obrala" i polja u Mađarskoj, u kojoj će urod kukuruza biti 40 posto manji nego lani, a štete se procjenjuju na najmanje 700 milijuna eura. U Sloveniji je najteže pogođena Primorska regija, gdje štete iznose oko 35 milijuna eura. Organizacije poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini boje se da će vrijednost njihove agrarne proizvodnje ove godine pasti za 30 do 40 posto, a šteta će iznositi oko 300 milijuna eura. U BiH takvu sušu ne pamte u zadnjih 120 godina. Rijeka Bosna pretvorila se u potok i odvodni kanal u kojem ugibaju ribe i biljni svijet, javljaju agencije.
Slično je u Srbiji, koju su proteklih dana zahvatili i šumski požari. U vojvođanskoj žitnici urod kukuruza i soje podbacit će za 50 posto, a ukupne štete u poljoprivredi procjenjuju se na barem 800 milijuna eura. Vodostaj Dunava nezapamćeno je pao pa se u Bugarskoj kod Svištova nedavno nasukao brod sa stotinjak turista. Urod pšenice u Bugarskoj je podbacio za 10 posto, kukuruza će biti 50 posto manje, dok su polja krumpira uglavnom spržena.
Sve zemlje koje dio hrane moraju uvoziti, a među njima je i Hrvatska, boje se novog poskupljenja, jer će to dodatno ugroziti životni standard građana, osobito najsiromašnijih. Iako je pšenica bolje rodila nego kukuruz, i njoj raste cijena. Potražnja za pšenicom veća je zbog očekivanog pada proizvodnje kukuruza i katastrofalne suše koja je zahvatila sjevernu Zemljinu polutku.
Samo u srpnju cijena kukuruza na svjetskim burzama skočila je 23 posto, a pšenice 19 posto, po podacima UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Hrana je u srpnju poskupjela za 6 posto. Rast cijena je neizbježan jer su kukuruz i pšenica sastojci brojnih prehrambenih proizvoda i pića. Očekuje se i poskupljenje ulja, osobito suncokretovog, jer će EU, Rusija i Ukrajina ubrati te uljarice 15 posto manje nego lani. (Branko PODGORNIK)