Kino Katarina na otvorenom s diskusijom o filmovima

Iz predstave "Thelma & Louise" (M. ANGELINI)
Iz predstave "Thelma & Louise" (M. ANGELINI)

Večeras će se na otoku Sv. Katarina nadomak Pule pod zvjezdanim nebom održati jedinstvena tematska filmska večer "Kina Katarina".

Gošća uvodničarka u filmsku večer je Anita Buhin doktorandica povijesti na European University Instituteu u Firenci, te suradnica-volonterka Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma u Puli. Jedinstveno kino prikazat će dva značajna fimsla uratka  - film "Belissima" (1952.) Luchina Viscontija i "100 ljepotica na dan " (1971.) redatelja Nikše Fulgosija nakon čega će uslijediti otvorena diskusija.

Viscontijev film Bellissima jedno je od najvažnijih ostvarenja talijanskog neorealizma. Protagonistica je žena iz skromne rimske radničke obitelji, koja je opsjednuta filmovima, ali i idejom da njezina mala kćer može pobijediti na natječaju za "najljepšu djevojčicu u Rimu" i postati filmska zvijezda. Film prikazuje beskrupuloznu borbu za uspjeh u amerikaniziranom šoubiznisu za vrijeme ekonomskog i društvenog oporavka poslijeratne Italije.

Kao što i sam naziv filma govori, imperativ ljepote (kod žena) zanimljiv je fenomen poslijeratnog europskog društva. Stvaranje profesionalnih ljepotica proizlazi djelomično iz holivudizacije i komercijalizacije svakodnevnog života, prvenstveno kroz filmsku i glazbenu industriju, a svoj najvidljiviji izraz dobiva u natjecanjima ljepote. Ideološka bitka, u talijanskom slučaju između demokršćana i komunista, se na taj način prebacuje i na polje ženskoga tijela. Tako definirana s jedne strane pitanjem ljepote, privlačnosti i seksipila, a s druge strane pitanjem morala i čednosti, hladnoratovska bitka za srce i um svakog pojedinca prelazi i na tjelesnu razinu.

Fulgosi se u "100 ljepotica na dan" bavi jugoslavenskom ideologijom te  kao i u ostalim pop-kulturnim sadržajima, razvija kompleksan stav prema ovom fenomenu. Slike pjevačkih i glumačkih zvijezda, koje su ulazile u živote stanovnika kroz časopise i televizijske emisije pomagale su stvaranju kulta popularne ličnosti po uzoru na Zapad. S druge strane, djelomično građeno prema talijanskom modelu, promocija skromnosti i prizemljenosti bila je sastavni dio izgradnje jugoslavenske modne industrije i industrije ljepote. Ipak, kontradiktnost jugoslavenskoga sustava izlazi na vidjelo pri izborima ljepotica gdje se socijalistički moral susreće s komercijalnim uspjehom proizvoda, u ovom slučaju ženske ljepote. Početak projekcija je u 21 sat. (L. B. )



Podijeli: Facebook Twiter