Najmnogoljudnija zemlja svijeta prednjači u mnogo čemu, a njihov predsjednik osobito se trudi gotovo svaki ekonomski projekt pretvoriti u rekord. Ogromno tržište, veliki kapital i rastući srednji sloj u Kini omogućava brzu ekspanziju gotovo svakog proizvoda, odnosno usluge, stoga ne čudi što je upravo Kina postala jedna od najinteresantijih vinskih tržišta na svijetu. Kinezi su proteklih godina poharali nogometno tržište dovodeći u svoju praktički anonimnu ligu neke od ponajboljih igrača svijeta.
U Kini brojevi govore više od riječi
Za to izdvajaju nerealne cifre, sklapaju ugovore iz snova za igrače, pristaju na gotovo sve uvjete i prohtjeve, a sve s jasnim i otvorenim ciljem pretvaranja Kine u renomiranu nogometnu velesilu. Vinsko tržište u posljednje vrijeme proživljava sličnu priču. Kinezi su si zacrtali preuzeti titulu Velike Britanije i postati najveće svjetsko tržište vina do 2020. godine u vrijednosti većoj do 20 milijardi dolara, a kako stvari trenutno stoje, sa godišnjim rastom od 6-7 posto na odličnom su putu da to i ostvare. Gledajući kroz butelje to je, odnosno trebalo bi biti, vrtoglavih šest milijardi litara vina godišnje. Zanimljivo je to što svake godine sve više butelja dolazi iz uvoza što otvara priliku brojnim europskim proizvođačima vina da pronađu svoje mjesto ispod kineskog sunca. Samo prošle godine Kina je uvezla vina u vrijednosti od gotovo 2,5 milijardi dolara što je povećanje od čak 15 posto u odnosu na godinu prije, a sličan trend rasta se očekuje i u budućnosti.
Jedan od dodatnih stimulatora širenja vinskog biznisa u Kini je prije svega rastući standard pri čemu se povećava broj stanovnika gornje srednje klase, a samim time dolazi do veće potražnje nešto luksuznije robe. Tako za vrhunskim vinima, onima s nekakvim posebnošću, bilo to u smislu nekakvog inovativnog dodatka ili pak tradicije i priče koja stoji iza butelje, postoji itekako velika potražnja.
"Meka" za izvoznike luksuznih vina
Ne sumnjamo stoga da bi primjerice naša istarska malvazija ili teran, vino domaće autohtone sorte s klimatski dosta specifičnog područja koje iza sebe vuče tradicijske korijene kako doslovce u samom trsu, tako i u iskustvu vinara koje se nerijetko prenosi generacijama, na jednom takvom tržištu kao što je kinesko, imalo popriličnu prolaznost. Za razliku od velikog broja europskih zemalja kupovina putem interneta i mobilnih aplikacija u Kini je nešto što se smatra već uobičajenim. Njihov moderni sustav e-kupnje i privlači ogroman broj korisnika i bilježi rekordne prihode, a pri tome vinsko tržište nije nimalo zanemareno. Neki od većih hrvatskih proizvođača vina već su prepoznali svoju priliku i dobar dio svoga izvoza orijentiraju upravo prema toj azijskoj zemlji. Primjerice Badel i PP Orahovica već godinama svoja vina izvoze na kinesko tržište, a nedavno je u medije dospjela i priča o poznatom vinaru s Pelješca, Mati Violiću Matušku koji je prvi hrvatski vinar koji je u Kinu izvezao tako veliku pošiljku vina. Riječ je o količini od čak 8000 boca Royal Dingača za što je primio avansnu uplatu. U našem poslovnom svijetu možda avansno plaćanje zvuči nevjerojatno, no u Kini se poslovni odnosi drugačije grade. Nešto o čemu valja razmisliti. (Andrea PANČUR)