U Hrvatska se odvojeno prikuplja samo 14 posto komunalnog otpada, a prema prijedlogu novog Zakona o otpadu koji je nedavno predstavila ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, do 2020. treba reciklirati 50 posto prikupljenog komunalnog otpada i 70 posto gradevnog. Novi ciljevi gospodarenja otpadom uskladeni su s direktivom EU-a.
Prema posljednjim podacima Agencije za zaštitu okoliša, u Hrvatskoj je 2010. proizvedeno 1,6 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno 367 kilograma po stanovniku, a što u prosjeku znaci da svatko od nas dnevno napravi 1,01 kilogram smeca koji najvecim dijelom završi na deponiju. Poražavajuci je podatak da je gotovo sva kolicina biorazgradivoga komunalnoga otpada odložena na odlagališta umjesto da se kompostira.
- Najveci dio komunalnog otpada odlaže se na odlagališta bez prethodne obrade, a ne ostvaruje se niti potrebno smanjenje kolicina biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta, piše u studiji Agencije za zaštitu okoliša. Zanimljiv podatak: nakon kontinuiranog rasta kolicine otpada koja je dosegnula maksimum u 2008. godini s 403 kilograma po stanovniku, njegova je kolicina u opadanju, a razlog se vidi u smanjenoj kupovnoj moci.
Naši gradani proizvode puno manje smeca nego gradani EU-a, ali vecina toga u našoj zemlji ostaje neobradeno. Stanovnik EU-a napravi u godini dana 502 kilograma otpada, ali se obradi 486 kilograma od cega 38 posto završi na odlagalištu, 22 posto u spalionicama, 25 posto se reciklira, a 15 posto kompostira.
Najviše se smeca reciklira u Njemackoj - 45 posto, a apsolutni primat u kompostiranju drži Austrija s 40 posto. Kad se zajedno promatra recikliranje i kompostiranje, najdalje je odmaknula Austrija gdje se na taj nacin rješavaju cak 70 posto smeca! Spalionice smeca najviše pak koristi Danska koja se na taj nacin rješava 54 posto smeca. Cilj EU-a je da se prekine s praksom odlaganja otpada na deponije, a zasad su se tome najviše približile Belgija, Danska, Njemacka, Austrija, Švedska i Nizozemska koje odlažu manje od tri posto otpada.
Najnižu ocjenu zasigurno zaslužuje Bugarska gdje kompletno smece završava na odlagalištu bez daljnje obrade. Cak 99 posto otpada se odlaže na odlagalištu u Rumunjskoj, u Litvi 94 posto, a u Latviji 91 posto. Hrvatska je sa svojih 86 posto smeca na odlagalištu na razini Malte. (Maša JERIN)