Nekoliko tisuca Kenijaca u subotu je odalo pocast Wangari Maathai, prvoj Afrikanki koja je 2004. dobila Nobelovu nagradu za mir, na njezinu posljednju ispracaju u glavnom parku u središtu Nairobija.
Maathai je umrla 25. rujna nakon dugotrajne borbe s teškom bolešcu u 71. godini. Kenijske vlasti organizirale su joj državni posljednji ispracaj u parku Uhuru, gdje su je jednom pretukli agenti bivšeg režima.
Maathai je osnivacica pokreta Zeleni pojas (Green Belt Movement) i od konca sedamdesetih prošlog stoljeca neumorno se zalagala za ozelenjavanje zemlje sadnjom drveca. Neumorno se borila protiv korumpirane vlasti koja je nemilosrdno krcila šume da bi gradila betonske blokove poslovnih zgrada.
Njezini posmrtni ostaci položeni su u lijes izraden od bambusove trske i vlakana stabljike vodenog zumbula te ce na kraju ceremonije biti spaljeni. Maathai je, kako su kazali clanovi njezine obitelji, izricito zatražila takav lijes, da se ne bi posjeklo još jedno stablo.
Na pogrebu je govorio i predsjednik države Mwai Kibaki. "Najbolji nacin da odamo pocast ovoj iznimno hrabroj ženi jest da nastavimo put koji je ona zapocela, kada je rijec o zaštiti okoliša, ali i socijalnoj pravdi te ljudskim pravima i demokraciji", kazao je.
Premijer Raila Odinga nazvao ju je jednom od najvecih kenijskih heroina.
Pokretu Wangari Maathai glavni je cilj sadnja drveca u Africi, poticanje bioraznolikosti, kao i osnivanje radnih mjesta za žene, što pridonosi vrednovanju njihova doprinosa društvu. Ta je organizacija od 1977. godine posadila gotovo 40 milijuna stabala na kontinentu. Maathai je prva žena s doktoratom u srednjoj i istocnoj Africi. Sedamdesetih godina bila je na celu kenijskoga Crvenog križa, a od 2003. do kraja 2005. kenijska državna tajnica za okoliš.
Posljednjih godina Maathai je radila na ocuvanju prašuma u Kongu, drugom po velicini podrucju prekrivenom tropskim šumama na svijetu nakon Amazone.