Australac Steve Keen, predavač na sveučilištu u Sydneyu, spada u skupinu rijetkih ekonomista koji su predvidjeli svjetsku financijsku krizu. Takve njegove prognoze datiraju još iz 2005. godine zbog čega je dobio međunarodno priznanje. Velika je čast što će Keen u četvrtak izlagati na 6. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Odjela za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" u pulskom hotelu Park Plaza Histria. Pored Stevea Keena na današnjoj konferenciji će sudjelovati i priznati znanstvenici iz cijelog svijeta, izdvajamo: James K. Galbraith, Gary A. Dymski, Soumitra Sharma, Richard Kozul-Wright i Maren Duvendack. Keen je danas pulskim studentima i predavačima prezentirao svoj minski model koji testira hipotezu financijske nestabilnosti, a potom podijelio svoje misli i s novinarima.
- Po čemu se razlikuje vaš minski model od modela koje proklamiraju ostali ekonomisti?
- Glavni input u tom modelu je uključivanje banaka i njihovog novca te njihov utjecaj na okolinu. Drugi ekonomski modeli drže da je novac banaka manje bitna vrijednost koju netko posuđuje, a drugi dobiva i da jedno poništava drugo. Ja držim da to nije tako. Minski model to ne poništava i uzima u obzir da manipulacija financijskim tržištima može dovesti do kolapsa. Australske vlasti poslušale su moje preporuke i jednim djelom uspjele ublažiti krizu. Druge metode koje se koriste drže se statičkih varijabli.
- Zašto ostale središnje banke i vlade ne koriste vašu dinamičku analizu?
- Rekao bih da se koristi u islamskom svijetu. Tamo banke uzimaju rizik sa subjektima koje kreditiraju. To je jedan od modela koji treba slijediti, ali i povratak na klasično bankarstvo, a napuštati špekulativnog modela. Na primjer, ako vaše brodogradilište želi ulaganje kreditom, banka bi trebala preuzeti rizik tog ulaganja.
- Jeste li upoznati sa stanjem u hrvatskoj ekonomiji?
- Jedino što sam znam je visok stupanj nezaposlenosti u Hrvatskoj i što ulazite u asocijaciju (EU, op.a.) gdje nije bitno bolje po tom pitanju.
- Smatrate li onda dobrim ulazak Hrvatske u EU?
- Nije moguće zaustaviti ulazak u EU, ali tim se činom odričete alata kojima upravljate ekonomskom politikom i to prepuštate drugima koji ne vode ravnopravnu ekonomsku politiku.
- Hrvatski BDP bilježi neprekidni pad već šest kvartala uzastopce. Koje je vaše rješenje izlaska iz krize?
- Vidio sam da imate brodograđevnu industriju i turizam. To je ono što unosite u EU. No, konkurentnost gospodarstva biste pojačali devalvacijom kune. To bi u dugom razdoblju potaklo rast gospodarstva. (Razgovarao Paulo GREGOROVIĆ)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.