Kažnjavat ce i pijane pješake

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Hoce li Hrvatska po uzoru na Moskvu uskoro zabraniti prodaju žestokih alkoholnih pica iza 22 sata ili ce, poput Škotske, uvesti najnižu cijenu po kojoj se smije prodavati alkohol?

Sasvim moguce, jer se ovakve mjere u borbi protiv alkoholizma spominju u Nacionalnoj strategiji za sprjecavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom izazvanih poremecaja za razdoblje od 2011. do 2016. godine.

U njoj se traži jaca kontrola dostupnosti alkohola pa se medu ostalim predlaže reguliranje broja i lokacije prodajnih mjesta gdje se on može kupiti ili konzumirati, radnog vremena u kojem je prodaja dopuštena te jacanje zakonske regulative u pogledu pijenja na javnim mjestima ili na radnom mjestu.

Kažnjavanje pijanih pješaka, povecanje poreza na alkohol, smanjenje postotka alkohola u picima te reduciranje reklama dodatne su aktivnosti kojima bi se, smatraju u Vladi, u iducih pet godina mogla smanjiti prekomjerna konzumacija alkohola.

Reguliranje cijena jedna je od najucinkovitijih metoda za smanjenje zloporabe alkohola, osobito kad je rijec o maloljetnicima i kronicnim alkoholicarima, navodi se u nacionalnoj strategiji.

Godišnja potrošnja alkoholnih pica u Europi procjenjuje se na 12,1 litru po odrasloj osobi, što je dvostruko više od svjetskog prosjeka (5,8 litara). S 12,9 litara po odrasloj osobi Hrvatska ulazi u europski prosjek, zajedno sa Slovenijom, Ceškom i vecinom zapadnoeuropskih zemalja.

Više se pije jedino u Madarskoj i državama s podrucja bivšeg SSSR-a. Procjenjuje se da kod nas alkohol konzumira 90 posto muškaraca i 81 posto žena, rizicnih je konzumenata u populaciji 15,7 posto, a sve više pije mlada populacija

Zbog prekomjernog pijenja muškarci u prosjeku gube 11,4, a žene 1,5 godina života, i to u prvom redu zbog bolesti jetara. Osim ovisnosti, alkohol izaziva i duševne poremecaje te poremecaje ponašanja, zbog cega se godišnje u Hrvatskoj zabilježi više od 10.000 hospitalizacija.

U 2008. godini pripiti vozaci prouzrocili su 8.620 prometnih nesreca, a svaki drugi imao je više od 1,5 g/kg alkohola. Kako ce se konkretno Vlada boriti protiv ovakve prakse, definirat ce se u trogodišnjim akcijskim planovima.


Podijeli: Facebook Twiter