Penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu, kako ga predlaže Vlada, nepopularna je, ali nužna mjera u cilju dugorocne stabilizacije i uspostave održivog mirovinskog sustava, stoji u aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF) "Isplati li se dulje ostati u svijetu rada?".
Prema prijedlogu Vlade svaka ranija godina odlaska u starosnu mirovinu kažnjavala bi se umanjenjem mirovine za 4,08 posto, a ne s 1,8 posto kao što je sada. Osoba koja bi pet godina ranije otišla u mirovinu imala bi tako mirovinu umanjenu za 20,4, a ne za devet posto.
Koristeci podatke Hrvatske stranke umirovljenika, IJF navodi da je prosjecna mirovina muškarca s 40 godina radnog staža 2.334,80, muškarca s 35 godina staža 1.859,95 kuna. Usvoji li se prijedlog Vlade, mirovina muškarca s 35 godina staža ubuduce bi bila manja za više od 200 kuna i iznosila bi 1.616,19 kuna.
IJF navodi i da muškarac s prosjecnom mirovinom i punim stažem u 12 godina (koliko uživa mirovinu do smrti u ocekivanoj životnoj dobi) primi ukupno 336.211,20 kuna, a muškarac s 35 godina staža 379.429,80 kuna u 17 godina koliko uživa mirovinu. Ubuduce bi oni s pet godina manje staža primili u 17 godina mirovine ukupno 331.742,80 kuna.
Nedovoljna penalizacija jedan je od glavnih uzroka nepovoljne strukture umirovljenika, navodi IFJ, jer je umirovljenika s 40 godina staža samo 11,6 posto. Zato i ne cudi znatno povecanje broja korisnika prijevremene starosne mirovine od 22.880 prije 13 godina, na cak 93.574 krajem lipnja 2010. godine.
U Institutu su izracunali i koliko je tko uplatio u mirovinski fond, uz pretpostavljenu prosjecnu placu od 7.662 kune bruto. Tako je osoba s 40 godina staža uplatila 735.552 kune, a osoba s 35 godina 643.608 kuna, a ukupno ce iz mirovinskog fonda povuci više novca što je još element nepravednosti, smatraju u IJF-u.