Konacnim prijedlozima Zakona o podrucjima i sjedištima državnih odvjetništava te izmjenama i dopunama zakona o podrucjima i sjedištima sudova koje je Vlada nedavno poslala u Sabor traži se hitno postupanje.
Razlozi su vezani uz punu primjenu Zakona o kaznenom postupku s 1. rujna. Zakon je donesen još 2008., ali njegova primjena ide u fazama.
Što se tice istarske pravosudne scene, opet se kod opcinskih državnih odvjetništava - kao i u slucaju opcinskih, prekršajnih i trgovackog suda - predlaže racionalizacija. S Opcinskim državnim odvjetništvom u Pazinu spojit ce se, primjerice, ono u Bujama.
Na razini Hrvatske predlaže se smanjenje broja opcinskih državnih odvjetništava s 55 na 34. Po zakonu o kaznenom postupku umjesto takozvane sudske istrage ustanovljena je državnoodvjetnicka, koja se treba primjenjivati na sve novozaprimljene kaznene predmete.
Postojeca organizacija ne omogucava provedbu tih novih ovlasti državnih odvjetništava jer je potrebno više dužnosnika za pocetni rad u predmetima s više okrivljenika, kao i oprema i prostor za rad. Inace, krajnji rok za racionalizaciju je konac 2019.
Od 65 opcinskih sudova u Hrvatskoj koji rješavaju kaznene predmete predloženo je njihovo smanjivanje na svega 33. Medu njima su i opcinski sudovi u Puli i Pazinu. U Puli bi se rješavali predmeti za podrucje opcinskih sudova u Labinu i Rovinju, a u Pazinu oni za sudove u Bujama i Porecu.
Naime, kada optužnicu podnese nadležno državno odvjetništvo, za svaki optužni akt treba obaviti ispitivanje pred optužnim vijecem, koje cine tri suca. Buduci da velik broj opcinskih sudova ima mali broj sudaca, preplovljen je broj onih sudova koji to mogu kadrovski i infrastrukturno odraditi.
Takoder je predloženo da se u Istri jedino na pulskom Opcinskom sudu rješavaju oni predmeti iz oblasti Obiteljskog zakona koji ne trpe odgodu izvan radnog vremena. Dosad se uglavnom dežuralo na svim sudovima pa su i troškovi bili veliki.
Novost u zakonu je osnivanje opcinskog radnog suda u Zagrebu, ne bi li se ubrzalo rješavanje predmeta iz domene radnih sporova. Tako se ujedno ostvaruje i dogovor Vlade i sindikalnih središnjica. Lani je na svim opcinskim sudovima zaprimljeno 15.409 predmeta iz radnog zakonodavstva, a cak se 7.805 odnosilo na zagrebacki sud.