Vladin prijedlog postrožavanja i dopuna Zakona o sigurnosti cestovnog prometa u hrvatskoj je javnosti, sudeci prema brojnim komentarima na internetskim stranicama, docekan na nož. Glavni razlog je prijedlog o zabrani blendanja drugim sudionicima u prometu, što se smatra ometanjem ostalih sudionika u prometu i, usvoji li se, ova radnja kažnjavat ce se s cak dvije tisuce kuna kazne.
- Kazna za blendanje je previsoka i potpuno neuskladena s ostalim. Nelogicno je da se pritom za jurnjavu autocestom, brzinom od 200 km na sat, placa svega tisucu kuna više. Takoder, kažnjavanje je i potpuno pogrešno jer je funkcija mjeraca brzine prvenstveno preventivna, a u Europi se cesto znakom upozorava na radar.
Ako vozac procijeni da drugo vozilo nailazi prebrzo i da je ugrožena sigurnost, treba ga upozoriti svjetlosnim signalom. To je diskrecijsko pravo i obveza svakog vozaca, a policija teško može dokazati da vozac zloupotrebljava svjetlosni signal. Usto, ukidanje prava žalbe na kazne do dvije tisuce je krajnje nekorektno i u suprotnosti s Ustavom, kazao nam je prometni strucnjak dr. Željko Marušic.
Obvezu nošenja reflektirajuceg prsluka i baterijske svjetiljke mogli bi dobiti pješaci koji se na prometnicama nadu u nocnim satima što je, iako korisna, pomalo nelogicna odredba. Naime, ako pješaka noc zatekne bez obvezne opreme, slijedi mu kazna, što bi znacilo da prsluk i baterijsku lampu treba uz sebe imati uvijek.
- U Istri smo, nažalost, imali nekoliko slucajeva smrtnog stradavanja pješaka i biciklista uzrokovanog slabijom vidljivošcu, koji bi, da su imali reflektirajuci prsluk, danas vjerojatno bili živi. Prijedlog uvodenja ove odredbe svakako treba podržati jer osnovni cilj je zaštita pješaka koji u srazu s automobilom nemaju šanse, kazao je pomocnik nacelnika PU istarske Dubravko Šlibar.
Jedan od najcešcih prekršaja na hrvatskim cestama je prekomjerna brzina kretanja. S obzirom na to da maksimalna brzina kretanja hrvatskim autocestama iznosi 140 kilometara na sat s ubrojenom tolerancijom mjernog uredaja, a policajci cesto progledaju kroz prste i do 150 km na sat da ne bi pisali osnovnu kaznu, vozacima je omogucena doista brza vožnja.
Nažalost, mnogima je ogranicenje nedovoljno visoko pa ga ignoriraju. Ljetos je na Istarskom ipsilonu policijski presretac zaustavio mladog Slovenca koji je kijom razvukao 240 km na sat i pravdao se da je jurio jer mu je majka rekla da se roštilj hladi. Zanimljiv ulov dogodio se i nedavno, kada su varaždinski policajci u presretacu ulovili "pilota" s 246 kilometara na sat.
Divljanja po hrvatskim autocestama nisu rijetkost, što najzornije prikazuje nedavna tragedija u kojoj je život izgubila mlada dubrovacka studentica Ivana Obad, zarobljenica bezobzirnog Marina Colaka koji se s kolegama utrkivao na relaciji Zagreb - Rijeka. Ostaje pitanje može li policijski presretac stati na kraj razuzdanim vozacima koji ne mare za sigurnost u prometu.
- Presretaci su korisni, ali kao sekundarni sustav nadzora brzine, a ne primarni. To bi trebale biti fiksne kamere, kojima bismo trebali premrežiti sve brze prometnice, a kazne bismo trebali naplacivati na naplatnim kucicama. Tada bi se znatno smanjila potreba za skupim presretacima, koji takoder mogu povecati rizike nesreca te bi ih trebalo usmjeriti na brze gradske i prigradske ceste, tvrdi Marušic.
O tome razmišlja i Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je u suradnji s Hrvatskim autocestama pokrenulo pilot-projekt postavljanja videokamera kojima ce se evidentirati brzina kretanja vozila i njihove registracijske oznake, a prekršiteljima ce se kazne automatski slati na kucnu adresu potkrijepljene slicicom kao dokaznim materijalom. Ovaj sustav trebao bi biti testiran na autocesti Ivanja Reka - Gorican, a potom bi se postupno širio i na druge autoceste te gradske prometnice.
- Ako policija bude na zadatku u kriticno vrijeme (posebice u noci vikenda), na kriticnim dionicama i onda kad je cesta skliska, te pocne dosljedno kažnjavati najteže prekršitelje, pocet cemo se u prometu ponašati po švicarskom i austrijskom receptu, a prekršaja i nesreca bit ce znatno manje, zakljucuje Marušic.
On pozdravlja pooštravanje kazni za vožnju u krivom smjeru, pretjecanje u tunelima, po desnoj strani ceste te kolone vozila, dok za najopasniju radnju, koju treba nemilosrdno kažnjavati, istice prolazak kroz crveno svjetlo. (Krešimir TADIJIC)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD PONEDJELJKA.