Katastrofe više nisu samo teoretski problem

Na konferenciji sudjeluje stotinjak stručnjaka i predstavnika državnih institucija (D. MEMEDOVIĆ)
Na konferenciji sudjeluje stotinjak stručnjaka i predstavnika državnih institucija (D. MEMEDOVIĆ)

U prostorima MUP-ovog odmarališta u Valbandonu danas je počela dvodnevna, šesta po redu, konferencija Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa koja je ove godine okupila stotinjak sudionika i stručnjaka iz brojnih državnih institucija. Iako je bio najavljen i dolazak ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića koji je ujedno i predsjednik Odbora Hrvatske platforme on se nije pojavio pa se u njegovo ime obratila pomoćnica Ines Krajčak koja je novinarima izjavila da je ministar u zadnji tren odgodio dolazak "zbog loših vremenskih prilika u Zagrebu".

Krajičak je naglasila da je ove godine u Hrvatskoj prvi put proglašena katastrofa od poplave kazavši da su sve nadležne institucije dobro odradile svoj posao no da se uvijek može i mora bolje. Po njenim riječima, upravo je cilj ove konferencije donijeti zaključke i modele koji bi se koristili u daljnjim postupanjima.

"Mi smo zapravo proglašenjem katastrofe otkrili da postoji niz nedorečenosti i problema u koordinaciji i aktiviranju određenih snaga, no smatramo da smo to uspješno odradili. Ipak, činjenica je da je bilo dosta disonantnih tonova i da se sve to može bolje i brže, kazala je Krajčak dodajući da je u tijeku rasprava o novom nacrtu Zakona o civilnoj zaštiti i nacrtu Zakona o zaštiti od požara te da se do kraja godine očekuje i donošenje Zakona o vatrogastvu.

Pomoćnik ministrice graditeljstva za inspekcijske poslove Davorin Oršanić istaknuo je da i nedavni događaji vezani uz poplave u Slavoniji upućuju na činjenicu da o katastrofama više ne možemo razgovarati samo teoretski odnosno "što bi bilo kad bi bilo" te da smo prisiljeni reagirati i pružiti odgovore na stvarnu katastrofu i pristupiti dugotrajnom i skupom postupku saniranja posljedica. Naglasio je da je na području Vukovarsko-srijemske županije do 21. listopada ministrica graditeljstva potpisala 1.763 odluke o obnovi oštećenih zgrada, od čega je doneseno 426 odluka o isplati novčane naknade za sanaciju zgrada prve kategorije oštećenja u ukupnom iznosu od 17 milijuna kuna. Uz to, rekao je, donesene su i odluke o novčanoj naknadi za sanaciju zgrada druge kategorije oštećenja u ukupnom iznosu od 39,1 milijuna kuna te dodao da je u postupku provjere i prikupljanja izjava za još tisuću zgrada na kojima su utvrđene štete različitih kategorija oštećenja.

- Koliko će na koncu biti ukupna novčana šteta, morati ćemo još neko vrijeme utvrđivati, no ona nenadoknadiva šteta uzrokovana gubitkom ljudskih života, traumama onih koji su doživjeli poplavu, od nas traži da poduzmemo sve da se takve situacije po mogućnosti izbjegnu, a štete svedu na minimum, kazao je Oršanić. Prisutnima se obratio i ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Jadran Perinić koji je rekao da je za smanjenje rizika od katastrofa nužna sinergija lokalne zajednice, medija, akademske zajednice, privatnog sektora uz podršku s nacionalne razine.

Naglasio je da je Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa multisektorski forum koji ponajprije služi za razmjenu iskustva, iznošenje stavova i prijedloga dodajući da očekuje da će se o zaključcima koji će se donijeti na platformi raspravljati i na sjednici Vlade. Kako je istaknuto, još 2005. godine u Japanu je održana Svjetska konferencija o smanjenju rizika od katastrofa na kojoj je sudjelovalo 168 zemalja među kojima i Republika Hrvatska. Rezultat konferencije je dokument Hyogo okvirni plan djelovanja na smanjenju rizika od katastrofa i jačanju spremnosti zemalja zajednica. Glavna funkcija Hrvatske platforme je biti koordinacijskim mehanizmom za uvođenje smanjenja rizika od katastrofa kroz razvojnu politiku, planove i programe, a sve u skladu s prioritetima Hyogo okvirnog plana djelovanja. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter