Otvorena je druga sezona festivala razgovora Ćakulina u organizaciji Instituta Mediteran u pubu Shipyard, a lijevo i desno od domaćina i organizatora Filipa Zoričića našla su se sinoć dva pulska novinara i to novinar vanjske politike HRT-a Dragan Nikolić i pulski radijski novinar i voditelj Elvis Morina. Glavna tema na koju su sudionici prešli čim su publici predstavili svoj bogate životopise bila je neovisnost Katalonije. Situacija u Kataloniji zanimljiva je jer se donekle mogu povući paralele s Istrom, no ima i dosta razlika. U svakom slučaju, radilo se o jednoj više nego aktualnoj temi.
Stoljetna averzija
Nikolić, koji već godinama radi za HRT, svojevremeno je snimio dokumentarnu seriju „Španjolska trilogija“ gdje drugi dio nosi naziv „Katalonski proces“ tako da je bio idealna osoba da uz Morinu malo razjasni situaciju u ovoj španjolskoj pokrajini koja želi biti država. Nikolić, koji kao jednu od opcija vidi „belfastizaciju“ Barcelone kao velikog grada, počeo je podsjećajući na povijest Katalonije koja je još u 13. stoljeću imala parlament, da bi u 15. st. potpala pod španjolsku vlast. Uslijedio je u 18. st. rat za dinastičko nasljeđe u kojem su Katalonci bili na strani Habsburgovaca i koji su izgubili nakon čega kralj Filip ukida sve atribute katalonske nacije i od tada postoji ta averzija, suprotstavljanje Katalonaca kraljevskoj obitelji koje je pogotovo došlo do izražaja kada je aktualni kralj Felipe nakon batinjanja ljudi na nedavnim prosvjedima krivicu usmjerio na katalonsku stranu. Madrid je uvijek na katalonski nacionalizam gledao kao na nešto negativno, a dvije najveće španjolske stranke – narodnjaci i socijalisti, bivale bi redovito na izborima u Kataloniji do nogu potučene od Republikanske ljevice Katalonije.
Skupa neovisnost
- Madrid se boji katalonske ideje neovisnosti jer katalonski nacionalizam ne uključuje samo Kataloniju nego i područje Valencije i Baleara gdje se također govori katalonski, spomenuo je preksinoć Nikolić.
Zoričić je podsjetio da neovisna Katalonija ne može biti dio Europske unije, a Nikolić napominje da je u konačnici tek 38 posto ljudi glasalo za neovisnost, što znači da referendum nije imao legitimitet. Bilo koja vrsta izglasavanja neovisnosti je plebiscit kao što je svojevremeno bilo u Hrvatskoj koja je nezavisna postala u dogovoru s međunarodnom zajednicom, a u Kataloniji toga nema, kaže Nikolić koji misli da Katalonija nije ekonomski održiva.
- Na tom planu populizma koji kaže „Španjolska krade“, puno je netočnosti. Katalonija ne bi nikad preživjela krizu iz 2008. da nije Španjolske. Uz to, Katalonija je autonomna regija s najvećim dugom (čemu jest pridonijela i država) pa kada bi postala neovisna morala bi Španjolskoj platiti 200 milijardi eura. Osim toga, nezaposlenost je i dalje velika, osobito među mladima, a Katalonija trenutno ne može održati svoj mirovinski sustav. Ako niste u EU, opet plaćate carine i takse, a Nikolić podsjeća da su se neke od velikih banaka iseljavaju iz Katalonije.
Decentralizacija države
- Ovo je simbolički čin koji nosi veliku političku neizvjesnost, a znamo da kapital ne voli političku neizvjesnost, kaže Nikolić koji ponavlja da je Katalonija dio Španjolske postala nakon sraza, poraza od španjolske krune, a Istra je dio Hrvatske postala zato što je to sjedinjenje željela.
- Stvari nisu crno-bijele i neće se promijeniti ako se izdvojite iz neke države, kaže Morina koji je iz prve ruke imao priliku upoznati situaciju u Belgiji koja je postala, kako kaže, kao jedna vrsta „federalne konfederacije“ dvaju regija Valonije i Flandrije. Iako se Flandrija ponaša kao da Valonije nema, i obrnuto, opet su ujedinjeni, a upravo kralj ima tu jaku ulogu, za razliku od Španjolske gdje je monarh čimbenik razdora.
Zoričić je iskoristio priliku i da priču poveže sa situacijom u Italiji, tj. u Venetu i Lombardiji koji traže veći stupanj autonomije u područjima zdravstva, školstva, infrastrukture, sigurnosti i migracijske politike što se sa zanimanjem prati u Istri.
- Katalonija je politička priča, priča identiteta iza koje djelomično stoji i novac, a Veneto i Lombardija su priče o fiskalnoj decentralizaciji, pojasnio je Nikolić koji drži da je nakon obrazovne reforme najvažnija decentralizacija na čemu se nije radilo od 2000. ili 2001. kada je na vlasti bila koalicija lijevog centra predvođena Ivicom Račanom i SDP-om, a u kojoj je bio i IDS.
Nikolić objašnjava da će puno bolje netko u Puli znati kolika je ovdje potreba za bolnicom nego u Zagrebu, a isti je slučaj i drugdje. Nikolić kaže da vladajuća struktura preveliki broj županija vidi kao čisti politički interes, odnosno namirivanje stranačkog vodstva i uhljebljivanje, a Hrvatska bi po njemu trebala biti puno decentraliziranija i imati povijesno i ekonomski utemeljene regije za što Istra ima preduvjet. No, Morina ne vidi mogućnost da se to decentralizacija provede jer bi za to valjalo natjerati da rade one koji ne rade i koje ne žele raditi.
Istra europska regija
- Koliko god da ljudi misle da u Istri postoje moćnici, još veći moćnici postoje u Slavoniji i Dalmaciji, to su ljudi koji određuju što ćete raditi od iznajmljivanja prostora, do toga hoćete li poslovati ili nećete a jedan od njih bio je i Todotić, kaže Morina.
- U Istri je ustvari super i ono što se kod nas događa dugoročno ima pozitivan predznak no problem je što u Istri ne postoji višestranačje što je dugoročno jako loše za sve nas. Višestranačje omogućuje kvalitetniju decentralizaciju, kaže Morina koji kao pozitivan primjer ističe zadnjeg ministra turizma iz HDZ-a i koji je u vrlo kratkom vremenu jako puno napravio za Istru i koji se, kako kaže, pokazao kao čovjek koji voli Istru, dok s druge strane bili su ministri iz SDP-a, iz Istre a koji nikad ništa nisu napravili za Istru.
- Princip da se čeka da „naš čovjek“ dođe na neku funkciju i nešto napravi je politika kratkog daha. Neće probleme ove zemlje riješiti ako je ministar iz Istre, Slavonije, Dubrovnika itd. nego će riješiti da naši političari počnu razmišljati sveobuhvatno, da postoje razvojne strategije, a i solidarnost razvijenijih i manje razvijenijih dijelova zemlje, smatra Nikolić koji drži da IDS kao najveća regionalna stranka ima najveću odgovornost da radi na decentralizaciji i regionalizmu jer dvije najveće stranke u Hrvatskoj to neće učiniti jer je to njihovo pogonsko gorivo.
Pozabavili su se i temom animoziteta Istre i Zagreba koji navodno napuhuju zagrebački mediji no Morina i Nikolić se ne slažu s tom tezom. Morina ne bez cinizma zaključuje da većina „velikih“ Hrvata ne vjeruje da je Hrvatska samostalna država i da je Istra u Hrvatskoj pa se to vuče u nekakvom krugu. Morina uz to ne vidi Veneto kao primjer kojem bi trebali težiti, nego bi Istra trebala biti dio nečega što naziva europskom regijom.
- Kada je decentralizacija postojala kroz bolnice i obrazovanje problem je bio što je Istarska županija sa svim gradovima vratila sva dugovanja pulske Opće bolnice, a onda se država opet sjetila i rekla „okej, sad ste vi ti sredili pa ćemo mi opet natući dugove, pa opet vratiti i to onda ide u začarani krug. No, u svakom slučaju decentralizacija je nužna, kaže Morina. (Mladen RADIĆ)