Usprkos završetku šestomjesečnog pokusnog rada, Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun trenutno nije u redovnom pogonu jer se od nadležnog ministarstva očekuju uporabne dozvole. Vesna Dukić, članica Uprave Centra, kaže da se priprema dokumentacija pa će postrojenja uskoro biti i tehnički pregledana.
Centar trenutno nije u funkciji, ne obrađuje niti će obrađivati otpad koji se dnevno dovozi na postojeće odlagalište Kaštijun, napominje Dukić.
- Upravo je smisao probnog rada utvrditi eventualne nedostatke koji će se na vrijeme ukloniti čime će se osigurati siguran i stabilan rad postrojenja, veli Dukić, ne precizirajući o kojim se nedostacima radi. Naglašava da su u funkciji pristupna prometnica i rotor na Medulinskoj cesti.
- U Istarskoj županiji izgrađeno je i svih šest planiranih pretovarnih stanica s kojih će se otpad specijalnim poluprikolicama dopremati na obradu u Centar u kojem će, kad bude u punom pogonu, raditi 40-ak osoba. Radit će u jednoj smjeni, a u turističkoj sezoni u dvije, te povremeno tri.
Obrada u zimskom razdoblju
Količine komunalnog otpada koje se planiraju obraditi u zimskom razdoblju kreću se od 200 do 250 tona dnevno, a u ljeti od 300 do 400 tona. Ukupan kapacitet planiran je i izgrađen za obradu 90.000 tona otpada godišnje.
Prema službenom izvješću o komunalnom otpadu za 2015. godinu Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, u Istarskoj županiji proizvedeno je 138.690 tona komunalnog otpada. Odvojeno je prikupljeno (papir, plastika, staklo, metal…) 22.814 tona, odnosno 16,4 posto, a preostalo je 115.876 tona komunalnog otpada. Od ukupno proizvedenog otpada u 2015. godini, oko 30.000 tona ili 21,6 posto proizvedeno je u turizmu.
- Činjenica da je u Istri preklani za obradu preostalo 115.876 tona komunalnog otpada, a kapacitet postrojenja je 90.000 tona, kazuje da preostalu količinu otpada treba smanjiti, odnosno intenzivirati sustave odvojenog prikupljanja u jedinicama lokalne samouprave, objašnjava Dukić.
Napominje da se odvajanje korisnih sirovina iz otpada vrši u kućanstvima. Svu infrastrukturu za odvojeno prikupljanje (zasebni spremnici ili sustav "od vrata do vrata") dužne su osigurati jedinice lokalne samouprave i isporučitelji usluge skupljanja otpada, odnosno komunalne tvrtke, a samo preostali otpad nakon izdvajanja korisnih sirovina dolazit će na obradu u Centar.
U Centru će se otpad obrađivati u postrojenju za mehaničko biološku obradu, postupkom biosušenja i mehaničkim odvajanjem suhog otpada na sustavima sita, magnetnih i optičkih čitača, a dodatno će se iz biorazgradivog dijela proizvoditi bio-plin i električna energija.
Manje količine, niži računi
- Današnji način postupanja s otpadom podrazumijeva prikupljanje i odlaganje bez ikakve obrade. Sigurno je da obrada otpada ima svoj trošak jer primarno izdvajanje/selekcija, recikliranje, gospodarenje korisnim sirovinama, obrada ostatnog otpada, kao i samo postupanje s otpadom, više košta od današnjeg načina odlaganja neobrađenog otpada na odlagališta. Cijena obrade otpada izražava se po toni obrađenog otpada, tako da manje količine znače i manji iznos računa za komunalna društva, a isto tako manje račune za građane, najavljuje Dukić. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)