Koncept lokacije županijskog centra za gospodarenje otpadom na Kaštijunu te izbor MBO tehnologije i pratecih postrojenja proizlazi iz politickog determinizma Hrvatske i Istarske županije, smatra prof. dr. Slavko Kulic koji je sinoc u Medulinu prezentirao svoju knjigu "Suvremene civilizacije i kulture u sukobu sa životom i prirodom".
Knjigu su, uz autora, predstavili i njen urednik, saborski zastupnik Nevio Šetic, te medulinski nacelnik Goran Buic, a buduci da je u povodu toga organizirana i javna tribina, dvorana Društvenog doma bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. "Gospodarenje otpadom ima u sebi namjeru ostvarivanja profita, a ne zaštitu okoliša i života u okolišu", kaže Kulic.
Prema njegovim rijecima, autori studije o Kaštijunu procjenjuju da ni nakon izgradnje centra nece biti štetnih ekoloških utjecaja, ugrožavanja mira i odmora za mještane, kao ni estetskih promjena u okolišu pa se ta lokacija koju prejudicira politika Hrvatske i Istarske županije smatra najpogodnijom.
Buduci da takvu tvrdnju autori nisu mogli izreci bez socioloških, ekonomskih i ekotoksikoloških parametara, to potvrduje da je sadržaj studije u funkciji politickog determinizma te je lokacija povoljna s polazišta iskoristivosti otpada i utrživog dohotka s pozicije odlaganja, a ne zbrinjavanja otpada, istice Kulic.
MBO tehnologija, pa i slicne tehnologije, istaknuo je, samo su konverzija otpada koji se odlaže u neki drugi oblik.
"Sve tehnologije koje Europa upotrebljava i koje nam nudi ništa ne mijenjaju osim oblika smeca. Ako ga spaljujemo po tehnologiji koju nam nudi Europa skupa s fondovima i njihovim novcem, onecišcujemo atmosferu koja je sastavni dio biosfere, dakle litosfere i hidrosfere.
Zasad nema tehnologije kojom se može jedan oblik smeca pretvoriti u drugi, a da nije štetan. Stoga ne treba mijenjati tehnologiju, nego filozofiju života, dakle bit je u dematerijalizaciji civilizacije", istice.
"Pojedinac i društvo moraju koristiti što manje stvari koje se pretvaraju u smece, umjesto da ih se s predumišljajem rješavaju tako da ih bacaju u prirodu, more ili rijeku. Dakle, problem otpada može se riješiti samo višom razinom svijesti. Treba uciti i znati razumjeti život i imati odgovornost spram prirode", zakljucio je.
Kulic se bavi znanstvenoistraživackim radom vec 40 godina na Ekonomskom institutu u Zagrebu, gdje radi i danas, a kao znanstveni savjetnik i redoviti sveucilišni profesor koji se multidisciplinarno bavi proucavanjem života sudjeluje i na mnogobrojnim medunarodnim znanstvenim projektima.