Pulski vijecnici su na sjednici u utorak prvi put imali prilike sudjelovati na prezentaciji projekta izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.
Projekt je predstavila direktorica istoimene tvrtke Vesna Dukic, koja je naglasila da je osnovni cilj buduceg centra maksimalna reciklaža ne bi li otpad s pretovarnih stanica diljem Istre na Kaštijun dolazio u što manjoj kolicini, cime bi od ukupno 95 posto proizvodnog otpada u Istri na odlagalištu trajno ostalo svega 9 posto.
"U centar ce dolaziti samo onaj otpad koji se ne može reciklirati, a sve ono što ce stizati u nadležnosti je gradskih i opcinskih komunalnih poduzeca koja ce na svojim podrucjima prikupljati otpad.
Na današnjim aktivnim odlagalištima u Istri gradit ce se pretovarne stanice s kojih ce se 24-tonskim kontejnerima otpad dovoziti u centar te ce se krcati u postrojenje za mehanicko-biološku obradu (MBO). Postrojenje je posve zatvoreno i radi u podtlaku tako da ne postoji mogucnost izlaska neugodnih mirisa.
KONTROLIRANO KOMPOSTIRANJE
Kada kamion dopremi otpad, sve odlazi na usitnjavanje u MBO, a zrak ide na procišcavanje kroz biofilter. Metalna frakcija ide na daljnju uporabu za proizvodnju RDF-a, ili goriva iz otpada, koji postaje alternativni izvor energije i zapravo se sva obrada na deponiju odvija u dvije faze: u postrojenju MBO i na bioreaktorskom odlagalištu u sklopu kojeg nema sagorijevanja, vec se obavlja kontrolirano kompostiranje", rekla je Dukic.
Pojasnila je da je za izgradnju centra iz europskih programa vec osigurano 4,6 milijuna eura, a zbog odustajanja nekih drugih centara sacinjena je prekalkulacija troškova ne bi li se sredstva za izgradnju MBO-a, koje se ranije trebalo financirati iskljucivo putem kredita, dodatno povecala.
Prema zadnjim informacijama, rekla je, Europska komisija je potvrdila da više nema nikakvih zapreka za dodjelu uvecanih bespovratnih EU-sredstava koja su se popela na 19 milijuna eura, a do kraja godine zahtjev bi trebao biti i usvojen, cime su se, naglasila je, ostvarili uvjeti za zatvaranje poglavlja o okolišu. Po njenim rijecima, Fond za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost sufinancira centar s 11 milijuna eura, što u konacnici znaci da ce za izgradnju biti iskorišteno 30 milijuna eura bespovratnih sredstava.
ŽUŽIC: TO JE ISKLJUCIVO PROJEKT IDS-a
"Kredit bi se koristio za drugi dio izgradnje postrojenja MBO, a prema prvim procjenama, radi se o kreditu od 25 milijuna eura po vrlo povoljnim uvjetima koji bi pristizao preko Županije. Do kraja godine ocekuje se raspisivanje natjecaja za izvodenje radova, a završetak centra planiran je sredinom 2013.", kazala je Dukic te dodala da se Centar nakon izgradnje predaje izvodacu radova koji ce iduce tri godine upravljati odlagalištem.
Najvece protivljenje lokaciji centra u više su navrata pokazali vijecnici HDZ-a Lovorka Tomicic i Janko Žužic, koji je rekao da je Kaštijun iskljucivo projekt IDS-a na celu s Ivanom Jakovcicem, upozorivši na ignoriranje cak šest tisuca potpisa gradana koji se protive predloženoj lokaciji.
IDS-ov vijecnik Valter Boljuncic konstatirao je da je svima jasno da otpada ima sve više te da nije moralno tražiti druge lokacije samo zbog toga jer neki ne žele smece u svom dvorištu. Po njegovim rijecima, Pula je grad s najvecim brojem stanovnika i logicno je da je centar planiran na ovom podrucju, a ne da se sve riješi prebacivanjem lokacije na pet kilometara udaljenosti. Tomicic je upozorila na sanaciju odlagališta koja je, po njenom mišljenju, obicna kamuflaža, za što je potrošeno 6,4 milijuna kuna.
Dukic je na to kazala da je lokacija definirana županijskim prostornim planom te da je na odlagalištu predvideno iskljucivo privremeno skladištenje opasnog otpada koji je izdvojen iz komunalnog otpada, poput starih baterija ili ulja.
Demantirala je i tvrdnje HDZ-ovca da ce na Kaštijun stizati otpad iz drugih krajeva, rekavši da MBO postrojenje ima godišnji kapacitet od 90 tisuca tona, a samo prošle godine u Istri je proizvedeno 130 tisuca tona komunalnog otpada. Zbog toga ce se, do otvaranja centra, veli Dukic, morati reciklirati do 20 posto otpada jer postrojenje s postojecim kolicinama nece moci zbrinuti sav otpad iz Istre, a kamoli iz drugih krajeva.
ODLAGALIŠTE NIJE NA VODOZAŠTITNOM PODRUCJU
Odgovarajuci na pitanja vijecnika Nezavisne liste Plinija Cuccurina, Mauricija Licula i Dunje Racic, rekla je da ce se na odlagalištu proizvesti oko 28 tona gorive frakcije, a oko 11,6 eura po toni koštat ce prijevoz tog otpada.
"Niti cemo to mi placati niti ce to netko placati nama. S Holcimom nismo potpisali ugovor, ali imamo pismo namjere prema kojem planiramo godišnje isporucivati oko 28 tona RDF-a. Nisu tocne ni tvrdnje da se današnji Kaštijun nalazi na 22 izvora pitke vode jer radi se o bušenim bunarima, a odlagalište nije na vodozaštitnom podrucju i zapravo je jedina lokacija koja se nalazi nizvodno od izvorišta pitke vode. Planirana je izgradnja takozvanih britvenih slojeva na dubini i visini od metra na svakom tijelu odlagališta, što propisuje i direktiva EU-a pa ni teoretski nije moguce da iz odlagališta izlaze štetne tvari", rekla je Dukic.
Dukic se osvrnula i na peticiju gradana te naglasila da se to
ne može nazvati peticijom jer se radi o obrascu s 13 tocaka koje su
gradani potpisivali. Na oštro protivljenje HDZ-ovih vijecnika koji
smatraju da su odabirom lokacije gradani dovedeni pred gotov cin,
reagirao je i dogradonacelnik Fabrizio Radin rekavši da se ne smije više
ici u rikverc i da je nužno iskoristiti veliku šansu koja se otvara
kroz korištenje bespovratnog europskog novca te da plana B - nema. (Danijela BAŠIC-PALKOVIC)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD CETVRTKA.