Kasno u raspravu o opasnom LNG terminalu

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Iako je projekt gradnje dvaju spornih LNG terminala kod Trsta, jednog na slovensko-talijanskoj granici i jednog off-shore terminala posred Tršcanskog zaljeva poceo prije više od šest godina, Hrvatska je, iako direktno upletena, u tu pricu ušla sa zakašnjenjem od pet godina.

S obzirom da su dokazane moguce štetne posljedice, ne samo za turizam, ribarstvo, te morsku floru i faunu, vec i za sigurnost gradana, potrebno je da predstavnici Hrvatske, Slovenije i Italije sjednu na zajednicki stol i da konacno razgovaraju o buducnosti Sjevernog Jadrana.

Izreceno je to u petak navecer u umaškoj gradskoj palaci na okruglom stolu "Prekogranicna razmjena iskustva o utjecajima predloženog zahvata izgradnje LNG terminala u Tršcanskom zaljevu", koji su organizirali Grad Umag i udruga Zelena Istra.

Uz tek 40-ak gradana prisustvovali su još i gradonacelnici Umaga, Izole, Muggie, dogradonacelnik Pirana, te predstavnici Grada i Provincije Trst, udruga za zaštitu okoliša iz Slovenije, oceanolozi, biolozi iz tršcanskih i slovenskih instituta, predstavnici Istarske županije i drugi.

Biolog iz tršcanskog rezervata Area Marina Protetta di Miramare Carlo Franzosini iznio je zaprepašcujuca iskustva o radu LNG terminala u talijanskom Portu Viru, otvorenom prije dvije godine, na ušcu rijeke Pad, gdje se ljetos pojavila pjena na morskoj površini. To je reakcija na ispuštanje klora u more, prethodno kemijski tretiranog i pomiješanog s bisulfidom. Radi se o toksicnim supstancama koje završavaju u teritorijalnim vodama svih triju država.

- LNG terminal dnevno uzme ogromnih 500 tisuca kubika morske vode (to je kao zgrada od 20 katova podignuta na cijelom tršcanskom trgu Piazza Unita'), a zatim je ohladi, sterilizira, odnosno tretira klorom i vraca natrag uništenu. U njoj niceg živog ne ostane. Sada kada se oko terminala u Portu Viru pojavila za okoliš štetna pjena na velikoj morskoj površini svi se cude, pojasnio je Franzosini.

Dvadesetak multidisciplinarih strucnjaka iz tri instituta iz Trsta i Slovenije udružili su se u posebnu skupinu i besplatno dvije godine radili studiju o LNG terminalima. Predstavnik te skupine Adriano Bevilaqua rekao je da su i lokalni i nacionalni talijanski politicari, iako su znanstvenici dokazali veliku opasnost takvog postrojenja za citavo stanovništvo Trsta i okolice, odobrili tu investiciju tik do kuca. Rezultat je to korumpiranog sistema, koji ne mari za zdravlje i sigurnost gradana.

Zajednicku raspravu o buducnosti Jadrana predložio je bivši slovenski zastupnik i gradonacelnik Kopra Aurelio Juri, koji je podsjetio da su Tršcanski i Koparski zaljevi vec prekrcani brodovima (mnogi voze naftu!), pa bi se zbog dolaska velikog broja tankera za prijevoz plina dugih do 270 metara do LNG terminala povecao rizik od nesreca. Posljedice nekog incidenta bile bi katastrofalne.

Saborska zastupnica SDP-a Tanja Vrbat, koja je u rujnu slucajno doznala da se u Umagu održava jedina javna rasprava o toj investiciji u Hrvatskoj, smatra da se takvi projekti mogu zaustaviti, te da ce se osobno zauzeti da o sadržaju studija utjecaja na okoliš upozna sve clanove buduce Vlade i tražiti susrete parlamentaraca i ministara triju država.

- Za studiju o gradnji LNG terminala saznali smo kad ju je nadležno ministarstvo RH prezentiralo javnosti u Umagu nakon cega smo i dali naše mišljenje o njoj, rekao je Josip Zidaric, procelnik za održivi razvoj Istarske županije. Zidaric je upozorio na njegovu opasnost podsjetivši prisutne na dogadaj s brodom UND Adriyatik koji se zapalio ispred zapadne obale Istre.

Tijekom iduceg tjedna Zelena Istra formulirat ce zakljucke s ovog okruglog stola i predstaviti ih javnosti te ih prenijeti ih hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša da bi ih proslijedio Italiji u sklopu prekogranicne procjene utjecaja na okoliš, rekla je Dušica Radojcic, predsjednica te udruge.

Podsjetila je da su se još 2006. usprotivili ovom projektu, obratili se resornom ministarstvu te sve dva puta prijavili Europskoj komisiji. (Napisala i snimila Tanja KOCIJANCIC)


Podijeli: Facebook Twiter