Ukupna šteta od poplava na području koje obuhvaća grad Karlovac jest oko 29 milijuna kuna, a od ukupno 52 naselja poplava je pogodila njih 32, objavilo je danas karlovačko gradsko Povjerenstvo za utvrđivanje šteta.
Do danas je štetu na svojim objektima prijavilo 425 fizičkih osoba, no budući da još ima naselja koja nemaju normalnu komunikaciju s gradom zbog vode ili klizišta, ljudi koji ondje žive naknadno će prijaviti štetu iako je danas službeno posljednji dan, rekla je zamjenica gradonačelnika i predsjednica tog povjerenstva Marina Kolaković.
Naime, Povjerenstvo za utvrđivanje šteta u 50 dana od nastanka štete mora obići teren i kod svih koji su štetu prijavili procijeniti stvarno stanje, što je posao koji će obaviti osam četveročlanih ekipa, koje će obići i naknadno prijavljene obitelji.
Povjerenstvo je zaključilo kako je ukupna šteta 29 milijuna kuna, od čega se na gradsku komunalnu infrastrukturu odnosi 14 milijuna kuna, na onu u vlasništvu države dva milijuna, a šteta na gospodarskim zgradama i obiteljskim kućama tek će se procijeniti.
Osim u Karlovcu, župan Ivan Vučić proglasio je stanje elementarne nepogode i za općine Vojnić i Lasinju.
Nakon povlačenja vode - asanacija i dezinfekcija
Epidemiolozi ujedno preporučuju mjere osobne higijene i čišćenja stambenih prostorija i okućnica kako bi se ljudi zaštitili od zaraznih bolesti.
Voditeljica karlovačke Službe za epidemiologiju Biserka Hranilović izjavila je za Hinu kako je riječ o mjerama koje se podsjednako trebaju provesti u svim poplavljenim krajevima u Hrvatskoj jer je to jamstvo za suzbijanje moguće epidemije i većeg broja bolesti.
Potrebno je da građani iz kuća i stanova mehanički uklone i očiste naplavine, mulj i otpad te da nakon toga sve operu vodom i deterdžentima.
Vezano za osobnu higijenu, potrebno je češto prati ruke sapunom i zdravstveno ispravnom vodom u kojoj, po mogućnosti, ima i dezinfekcijskih sredstava.
Ako se pojave znakovi crijevnih zaraznih bolesti praćenih povišenom tjelesnom temperaturom, povraćanjem, proljevom i bolovima u trbuhu, treba se odmah javiti izabranom liječniku, rekla je Hranilović.
U slučaju ozljeda, potrebno je da se za ranu pobrine liječnik te da se obavi cijepljenje protiv tetanusa, a jako je važno da se za uginule životinje pobrine u dogovoru s ovlaštenim veterinarskim inspekcijskim službama.
Nakon čišćenja kuća, završna dezinfekcija podova i ostalih površina može se provesti uobičajenim dezinficijensima za kućanstva, a preporučuje se u vodu staviti klorni preparat IZOSAN ili slično sredstvo te pročitati upute za uporabu i pridržavati ih se.
Bilo bi dobro da obitelji koje imaju septičke jame saniraju tlo klornim vapnom ako su se one izlile, a bilo bi dobro i da se one isperu. Obitelji koje imaju bunare trebaju odstraniti prvi sloj zemlje i nadomjestiti ga nabijanjem sloja gline. Oko bunara treba popraviti oštećene zidove kako bi se spriječilo njihovo punjenje otpadnim površinskim vodama.
Da bi voda u bunarima sigurno bila zdrava, iz njih treba ispumpati svu vodu, a zidove iščetkati otopinom dezinficijensa (npr. na bazi klora) pripremljenom prema uputi proizvođača.
Kada se bunar ponovno napuni podzemnom vodom, treba provesti postupak hiperkloriranja uz nadzor stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo i uz sudjelovanje lokalnih vatrogasnih službi, Crvenoga križa ili DUZS-a, rekla je dr. Hranilović. Preporučuje da se pri radu s granulatom ili otopinama klora rabi zaštitna odjeća, maska, gumene čizme i gumene ili plastične rukavice. (Hina)