U Istri od karcinoma dojke godišnje oboli oko 900 i umre oko 300 žena. Najveći broj žena koje umiru od raka, umiru od karcinoma dojke. Broj oboljelih je u porastu u cijelom svijetu, a smrtnost ne pada, osim u nekih razvijenih zemalja. Lani je od raka dojke u Hrvatskoj umrlo 1.038 žena i 16 muškaraca. Da, i muškarci imaju dojke i postoji rizik od obolijevanja. U svijetu je, prema zadnjim podacima, 327 tisuća smrti godišnje te milijun i 350 tisuća novootkrivenih. Istovremeno, pretpostavka je da 4,4 milijuna žena u svijetu ima rak dojke i živi s njim, a da će 2020. godine ova zloćudna bolest biti dijagnosticirana u 1,7 milijuna žena, što je šest posto više nego danas.
Važnost ranog otkrivanja
Osvješćivanju važnosti ranog otkrivanja ove vrste raka koji je u toj fazi izlječiv bila je posvećena i subotnja akcija na tržnici kojom je pulski Klub žena liječenih od raka dojke GEA obilježio Dan ružičaste vrpce. Već 25 godina ružičasta vrpca simbol je borbe protiv raka dojke, službeno prihvaćena u SAD-u 1992. godine.
- Za rano otkrivanje ove vrste raka prvi je korak razvijanje svijesti da se karcinom dojke može javiti kod svakoga i da se treba na vrijeme otkriti. Slijedi edukacija o samopregledima koja se provodi već u srednjoj školi. Mamografije kod mladih djevojaka nemaju svrhu, jer je dojka prenemirna, mijenja se svaki mjesec tijekom menstrualnih ciklusa i nema pravih pokazatelja. Zato se kod mladih ide na preglede i ako se nađe kakav čvorić, šalje se na ultrazvuk. Pregled se može obaviti kod obiteljskog liječnika, ali posebno kod ginekologa koji bi to trebali uključiti u svaki redovan ginekološki pregled svojih pacijentica. Kasnije se kreće s redovitim mamografijama, u početku jednom u dvije godine, poslije svake godine ili naizmjenično ultrazvuk i mamografija jer su to pretrage koje se nadopunjavaju, kaže dr. Branka Mandalović-Rajko, potpredsjednica Kluba GEA.
Potvrđuje da mamografija jest određeno zračenje, čega se mnogi boje, ali naglašava da su to ipak male doze zračenja, a može se postići pravovremeno otkriće karcinoma i izlječenje. Danas su to sve sofisticiranije metode, s ciljanim pregledima koji zbilja mogu naći promjene dok su još vrlo male. Ako je žena imala u obitelji nekog oboljelog od karcinoma dojke, s mamografijom se kreće nešto ranije, od 35. godine, inače je dovoljno početi s 40-45 godina. Važno je odazvati se preventivnim akcijama za rano otkrivanje raka dojke, a provode se i nacionalni, u Istri i županijski program, jer je time mnogo toga na vrijeme otkriveno. Rak dojke liječi se operativno, zračenjem i kemoterapijama.
- Kod oboljelih, a posebno kad je potrebno operativno odstraniti dojku, vrlo je važna psihološka pomoć. Dojka nije samo dio našeg tijela, ona je simbol žene, materinstva, ima višestruko značenje za ženu. Operacija nije samo odstranjivanje jednog organa, to je atak na ženinu cjelokupnost. Podrška tu igra veliku ulogu. Zato se već godinama unatrag krenulo s osnivanjem klubova operiranih i liječenih od raka dojke, jer žena koja je to prošla najbolje može pomoći novooboljelima. Zadnjih godina se posebno govori o psihološkoj pomoći, na tome puno radi i udruga Sve za nju u Zagrebu. Potrebna je i pomoć zajednice, jer se ta žena treba vratiti na posao, čak i ponovno uklopiti u obitelj, biti spremna preuzeti obiteljsku ulogu, kaže dr. Mandalović-Rajko.
Potrebna je pomoć zajednice
Kako komentira postupak Angeline Jolie, koja se zbog genetske predispozicije odlučila na preventivno odstranjenje obje dojke, koliko je to radikalna, ekstremna mjera? "Ako se netko na to odluči, to je njegova odluka, ali ni takav ekstreman zahvat ne daje stopostotnu sigurnost. Ako odstranite dojku, još uvijek negdje sa strane može preostati komadić žljezdanog tkiva dojke. Jasno da je manja mogućnost.", kaže dr. Branka Mandalović-Rajko.
Genetsko testiranje
Genetsko testiranje u Hrvatskoj može se obaviti u Zagrebu, ali ne na teret HZZO-a. To testiranje, kao i svaka medalja, ima i dobru i lošu stranu, upozorava doktorica, jer karcinom možeš dobiti i ako ga nitko u tvojoj obitelji nije imao. Dakle, mora se misliti na to, pratiti sebe i obavljati ranu dijagnostiku. (Duška PALIBRK)