Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko još jednom je danas zatražio moratorij na uvođenje ćiriličnog pisma u ravnopravnu službenu uporabu u Vukovaru, a iako priznaje da je HDZ u Hrvatskom saboru i u vukovarskom Gradskom vijeću glasao za Ustavni zakon koji manjinama jamči dvojezičnost, naglasio je da je stranka u svibnju prošle godine promijenila vodstvo te da ne želi tumačiti mišljenje prijašnjih čelnika HDZ-a.
Karamarko je, na konferenciji za novinare u središnjici stranke, podržao Vukovarce i hrvatske branitelje koji su se na nedavnom prosvjednom skupu u tom gradu usprotivili ravnopravnoj službenoj uporabi ćirilice.
"Implementacija ustavnog zakona iz 2002. u ovom momentu izaziva negativne reakcije većinskog naroda u Vukovaru, u kojem su još uvijek svježe rane, a gradom šeću ljudi koji su za vrijeme okupacije silovali žene. Vukovar je zato senzibiliziran na tu vrstu izričaja, koja se u ovom momentu potencira bez povoda", rekao je Karamarko.
Zatražio je odgodu uvođenja ćirilice, pozivajući se na članak istog Ustavnog zakona koji kaže da se njegove odredbe "moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima". "Da li ova nagla odluka o implementaciji pridonosi snošljivosti i dijalogu?", upitao je Karamarko, pozivajući i pripadnike srpske manjine da "imaju razumijevanja prema većini koja je osjetljiva na sve što se dogodilo prije 20 godina".
Na pitanje hoće li HDZ predložiti izmjenu Ustavnog zakona, odgovorio je, "može se ići i u tom smjeru, razmislit ćemo i o tome", a upitan kada bi bilo pravo vrijeme da se Ustavni zakon primijeni, kazao je, "kada sazriju međunacionalni odnosi i zarastu rane u Vukovaru".
Ocijenio je i da je "indikativno da se pitanje primjene ćirilice u Vukovaru pokreće u trenutku pada kreditnog rejtinga Hrvatske".
Vladu je prozvao i da nije učinila ništa kako bi riješila otvorena pitanja sa Slovenijom, zbog čega se, tvrdi, "Hrvatska u posljednjih par mjeseci bori za status".
Ocijenio je da je Vlada morala odvojiti pitanje Ljubljanske banke od pregovora o članstvu u EU, te da bi "premijer morao objasniti svoj privatni odnos s Ljubljanskom bankom". (Hina)