Predsjedništvo HDZ-a trebalo se sastati poslijepodne, prvi put nakon pada Vlade, a na sjednici se trebalo raspravljati o zahtjevima za ostavkom predsjednika stranke Tomislava Karamarka. Međutim, Tomislav Karamarko odgodio je sjednicu Predsjedništva. U trenutku kad je ova vijest objavljena, mediji su vć počeli spekulirati da je Karamarko spreman dati ostavku na dužnost predsjednika stranke.
Na sjednici će se tražiti Karamarkova ostavka
Stranački kuloari tvrdili su da će se na sjednici Predsjedništva od Karamarka zatražiti ostavka. Za to će mu se, kažu, dati rok do sutra u podne, a ako ne podnese ostakvu, najavljuju pritisak županijskih organizacija i drugih tijela.
Pojedini članovi vodstva stranke, koji su željeli ostati anonimni, rekli su da je HDZ donosio krive odluke na kojima je upravo inzistirao Karamarko. Pošto je donosio takve odluke, za to bi, drže, trebao i odgovarati.
Podsjećaju kako je Karamarko inzistirao da on bude taj koji će odraditi pregovore oko preslagivanja nove parlamentarne većine kako bi HDZ formirao novu Vladu sa svojim mandatarom, bez Tihomira Oreškovića i Bože Petrova. To je podržano, uz uvjet da Karamarko snosi političku odgovornost ako u tome ne uspije.
Smatraju da se Karamarko mora povući sa svoje funkcije, HDZ zbiti redove i u izbore ići sa čovjekom koji ima pozitivnu percepciju u javnosti i može povesti stranku u izbornu pobjedu, jer HDZ ima kvalitetan program.
Tolušić javno protiv Karamarka
Karamarkovu ostavku javno je u intervjuu za Večernji list zatražio potpredsjednik stranke Tomislav Tolušić. "Dali smo mu povjerenje da presloži većinu i sastavi novu Vladu, u tome nije uspio i sada treba podnijeti ostavku", kazao je. Tolušić je zatražio i da HDZ odmah započne s pripremama za izvanredne parlamentarne izbore.
Tolušić je u ponedjeljak izjavio kako na Predsjedništvo HDZ-a dolazi "sa svojom glavom" i da će tako i nastupiti, a s njim se složio i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković. "Doći ćemo sa svojim glavama na Predsjedništvo", rekao je potom Tolušić, a Butković dodao da "podržava Tomu", objasnivši da misli na Tolušića.
Karamarkovu ostavku u subotu je zatražila i skupina osnivača stranke kako bi se, navode, time u stranci otvorio postupak izbora novog vodstva HDZ-a, koje će provesti potrebne reforme i pripremiti stranku za pobjedu na izvanrednim parlamentarnim izborima.
Devetero osnivača HDZ-a u izjavi za javnost ocijenilo je da pod Karamarkovim vodstvom HDZ-ova politika u mnogočemu nije bila kontinuitet politike HDZ-a kakvu je osmislio i vodio Franjo Tuđman, s takvom promašenom politikom HDZ na prošlim parlamentarnim izborima nije ostvario izbornu pobjedu iako je protiv sebe imao najneuspješniju hrvatsku Vladu, a na vlast je došao isključivo političkom voljom Mosta.
Statut ne omogućuje razrješenje predsjednika, potreban izvanredni sabor
Sam Karamarko novinarima je u petak, nakon svečane sjednice Predsjedništva HDZ-a i utemeljitelja stranke u prostorijama NK Jarun, izjavio da je "odgovoran čovjek, i za sve što je loše učinjeno čovjek mora odgovarati, a za sve dobro učinjeno ne mora, i to se uvijek može staviti na vagu."
Stranački statut nije predvidio mogućnost razrješenja predsjednika HDZ-a, no natpolovičan broj županijskih organizacija ili trećina izaslanika Općeg sabora HDZ-a, čiji mandat traje četiri godine, mogu zatraži sazivanje izvanrednog sabora HDZ-a. Na takvom se saboru može promijeniti Statut i tako omogućiti razrješenje predsjednika.
Iz više izvora iz HDZ-a doznaje se kako ima više kandidata za mogućeg Karamarkovog nasljednika - spominju se Domagoj Ivan Milošević, Darko Milinović, Oleg Butković, Tomislav Tolušić, Andrej Plenković i Damir Jelić. Po izvorima koji su željeli ostati anonimni, zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić nema ambicija kandidirati se za mjesto predsjednika HDZ-a, već mu je najbitnija stabilnost stranke.
Plenkoviću se potpora topi, Kovaču raste
Također, obzirom na to da se u medijskim napisima moglo pročitati da je članove stranke jedan od izglednih kandidata za predsjednika HDZ-a Andrej Plenković razočarao time što je predugo kalkulirao i nije imao hrabrosti kandidirati se na unutarstranačkim izborima - doznaje se da mu se topi potpora.
"Ponajviše jer je on kandidat Vladimira Šeksa koji je izgubio povjerenje predsjednice Republike i nema njezinu potporu pri odabiru kandidata. Uz to, Plenković više gradi karijeru u inozemstvu nego u Hrvatskoj", kazao nam je jedan od izvora. Iako se spekuliralo da bi se i HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier mogao vratiti u vrh stranke i to na mjesto predsjednika, Hini je potvrđeno da nema tih ambicija.
Više istaknutih članova HDZ-a, obzirom da se priželjkuje proeuropski i moderniji smjer stanke, zagovara i očekuje da se za predsjednika kandidira i tehnički ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač. Vjeruju da bi on bio snažan kandidat jer je dovoljno dugo u vrhu stranke, upoznat je s njezinim radom, mlad je i obrazovan - doktor znanosti te, što je najvažnije, nema mrlje u političkom životu. Uz to, ima i snažnu potporu europskih pučana u čijim krugovima je cijenjen i često pozivan gost. "Kao bivši veleposlanik u Berlinu visoko kotira u njemačkim krugovima kojima upravlja kancelarka Angela Merkel", rekao nam je visokopozicionirani izvor iz HDZ-a.
Član Predsjedništva stranke Darko Milinović izjavio je pak da će predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u vezi zahtjeva za ostavkom donijeti odluku »koja će staviti ponovno HDZ u ulogu favorita na idućim izborima«.
Milinović je to rekao novinarima upitan ide li HDZ na izbore sa sadašnjim predsjednikom Karamarkom. Od sjednice Predsjedništva stranke, kaže, očekuje raspravu o aktualnoj političkoj situaciji, raspravu o zadnjem političkom porazu ali i eventualno nekim odlukama.
Na pitanje što će biračima HDZ sada ponuditi u kampanji uzvratio je: »Dopustite da će danas Predsjedništvo stranke o tome raspravljati, a bit će i političke odluke i politička poruka onima kojima treba«. Ovo je, ustvrdio je, bio najkraći saborski saziv do sada, no i to se jednom trebalo desiti.
»Evo donijeli smo odluku o raspuštanju i slijede izbori. Predsjednica će sada odlučiti kada će oni biti. HDZ je najjača politička snaga u zemlji i mislim da bi bilo dobro da su izbori poslje ljeta, dakle u ranu jesen«, kazao je Milinović.
Predsjednik HSP AS-a Ivan Tepeš kaže kako će vidjeti na koji način će izići na izbore. »Mi smo još uvijek u koaliciji s HDZ-om i to znači da idemo na sljedeće izbore, ali sve ovisi o situaciji u HDZ-u kako će se stvari dalje razvijati. Sukladno tome ćemo izići na sljedeće izbore«, rekao je Tepeš.
Na pitanje može li Domoljubnu koaliciju voditi Karamarko Tepeš je uzvratio kako je na HDZ-u, kao »stranci koja je lokomotiva«, da odluči. (Hina, P. N.)