Tomislav Karamarko nocas je nakon cjelodnevnog 15. Opceg sabora HDZ-a izabran za novog predsjednika HDZ-a.
U drugom krugu glasovanja koje se protegnulo do pred jutro, Karamarko je dobio 971 glas, a njegov protukandidat Milan Kujundžic 860 glasova izaslanika.
Za predsjednika stranke glasovalo je 1845 izaslanika, važecih glasova bilo je 1834, a 11 je bilo nevažecih.
Karamarko je u svom prvom obracanju izaslanicima istaknuo da je stranka ovim izborima pokazala želju za promjenom i jedinstvom, za povratkom na pobjednicki put i za rašcišcavanjem s nizom afera koje su pojedinci ostavili.
"Postajemo konacno prava oporba koja ce upozoravati na sve pogreške, ali ce podržavati vladajuce kada budu radili u interesu hrvatskog naroda", rekao je Karamarko uvjeren u pobjedu HDZ-a na iducim lokalnim i parlamentarnim izborima.
Karamarko je kazao i da je pred HDZ-om demokratizacija i oživljavanje stranke istaknuvši da ce stranka zaživjeti kao prava zajednica u kojoj ce posebna pozornost biti posvecena mladeži i braniteljima obecavši da ce u HDZ-u imati istinskog sugovornika, jer su za Hrvatsku dali najviše.
Predsjednik HDZ-a zahvalio je svima koji su pridonijeli demokratizaciji izbora u stranci, ukljucujuci i bivšu predsjednicu Jadranku Kosor.
Predložio je da se do slijedecih unutarstranackih izbora donese kodeks o ponašanju, kako se ne bi ponovile "konstrukcije, insinuacije i podvale" koje je on doživio u kampanji.
Svim clanovima stranke zahvalio je iskazanom povjerenju te porucio da s njima želi graditi novu hrvatsku neovisnost i hrvatsku kao zemlju blagostanja.
U izjavi novinarima Karamarko je rekao kako je HDZ izgubio protekle parlamentarne izbore zbog niza afera i gubitka prepoznatljiva identiteta zbog cega su postali "kao bljutava sol".
Istaknuo je da ce mu imperativ biti jedinstvo stranke te da se nada kako svi mostovi nisu porušeni.
Izaslanici na 15. opcem saboru HDZ-a birali su novo celništvo stranke. Prvi krug glasanja završio je u 18 sati. Predsjednika stranke birali su izmedu pet kandidata - Jadranke Kosor,
Darka Milinovica, Tomislava Karamarka, Domagoja Ivana Miloševica i
Milana Kujundžica.
Drugi krug glasanja, u koji su ušli Karamarko i Kujundžic, trebao je poceti poslije 22 sata. Naime, nakon prebrojavanja glasova iz cetiri kutije, Karamarko je bio u
sve uvjerljivijem vodstvu. Ukupno je prebrojano 1597 glasova. Karamarko
je imao 674 glasa, Kujundžic 423, a Jadranka Kosor 311. Preostala je bila još samo jedna kutija u kojoj se
nalazilo oko 300 glasackih listica, što znaci da je bio izvjestan drugi krug
u koji je ušao Karamarko i Kujundžic.
Kujundžic i Karamarko su se rukovali pred novinarima. Vodeci Karamarko je u izjavi novinarima prokomentirao da je "ovo sve jako dobro", ponovio da se HDZ treba vratiti korijenima, a pohvalio je i buduceg potpredsjednika rijecima: "Prgomet je odlican covjek". Naime, buduci zamjenik predsjednika je izabran, to je Drago Prgomet.
Poslijepodne su raspravljali o izvješcu koje je o radu stranke podnijela predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor. Vecinom su pozivali na zajedništvo i jedinstvo te isticali da HDZ može i mora ostati stožerna hrvatska stranka.
Da stranci nije nikad trebalo više zajedništva i jedinstva nego danas rekao je Josip Kompanovic, a kao glavni cilj stranke nakon sabora naglasio je povratak HDZ-a na vlast na dobrobit zemlje i njezinih gradana. "Danas mora pobijediti HDZ i nitko se nakon sabora ne smije osjecati poraženim", rekao je Kompanovic.
Na probleme demokracije u stranci upozorio je Drago Krpina ocijenivši da je demokraticnost za vrijeme bivšeg predsjednika Ive Sanadera bila izbacena iz stranke. "Franju Tudmana su proglašavali velikim autokratom, a Sanadera velikim Europejcem. U stvari bilo je obratno", kazao je.
Upitao je sve koji su bili u najužem vodstvu stranke sa Sanaderom mogu li navesti primjer kada su mu se suprotstavili. "Jeste li se suprotstavili kada je davao naloge za akcijske planove za uhicenje naših generala, jeste li se suprotstavili kada je pristao na ponižavajucu koaliciju s Vojislavom Stanimirovicem, koji je ratovao protiv Hrvatske, jeste li se suprotstavili kada je iz hrvatskog proracuna financiran spomenik cetnickom pokolju u Srbu", upitao je Krpina.
Osvrcuci se na ulazak Hrvatske u EU, upozorio je da Hrvatska samim ulaskom u nju nece riješiti sve svoje probleme. Ocijenio je i da se posljednjih 12 godina hrvatska politika kreirala van Hrvatske, što se, kazao je, mora promijeniti. Stranacko vodstvo mora izvuci sve najbolje, a ne najpokornije što Hrvatska ima, porucio je Krpina.
Hrvatsku parlamentarnu demokraciju nije moguce zamisliti bez HDZ-a, unatoc svim pokušajima da se HDZ eliminira s politicke scene, istaknuo je u raspravi Miroslav Tudman. Kao veliku politicku pogrešku stranke, naveo je davanje potpore razbijanju HDZ-a BiH.
Pred HDZ-om je sada zadaca da se oslobodi od Sanaderovih afera, da se demokratizira i prizna dosadašnje pogreške, istaknuo je Tudman. Smatra da lijeva koalicija nece imati šanse na iducim izborima ako HDZ uspije oko sebe okupiti desnicu, što ce, istice Tudman, biti jedna od temeljnih zadaca stranke u iducem razdoblju.
Andrej Plenkovic rekao je da stranka mora ostati na svojim demokršcanskim temeljima. "Nije problem HDZ-a u svjetonazoru, vec u devijantnom ponašanju pojedinaca koji su svojim klijentelizmom doveli stranku u sadašnju situaciju", upozorio je. Plenkovic je kazao da stranka i nakon današnjeg sabora treba biti jedinstvena, modernizirana te treba ojacati sve ogranke.
Da je stranka izgubila prošle parlamentarne izbore zbog devijantnog ponašanja nekih pojedinaca smatra i ?urdica Sumrak koja je kazala da je, unatoc tome, u stranci ostao znatan dio clanstva koji nikad ništa nije tražio i koji je ostao vjeran stranci i njezinim izvornim zasadama. Podsjetila je na velike zasluge dosadašnje predsjednice Jadranke Kosor koja je, istaknula je, u teškoj situaciji preuzela kormilo države i stranke te ušla u neselektivnu borbu protiv korupcije.
Predsjednik Kluba utemeljitelja HDZ-a ?uro Perica rekao je da se HDZ ne treba mijenjati te da se stranci ne bi "ni dogodila sramota koju je doživio od bivšeg celnika" da se nije pokušavalo uvesti promjene.