Bivši čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio je u utorak na početku iznošenja svoje obrane pred Haaškim sudom da bi trebao biti nagrađen za svoje napore u promicanju mira umjesto što je optužen za genocid i druge zločine nad nesrbima tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.
"Umjesto optužbe za zločine u našem građanskom ratu, trebao bih biti nagrađen zato što sam učinio sve što je u ljudskoj moći da do građanskog rata ne dođe; što sam smanjio patnje svih civila; što je broj žrtava bio tri do četiri puta manji nego što se tvrdilo; što sam potpisao i proveo brojna primirja i zaustavljao našu vojsku pred pobjedama i stalno tragao za mirom i prihvatio četiri od pet mirovnih planova", rekao je Karadžić.
Karadžić (67) je optužen za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad stanovništvom Sarajeva i uzimanje "plavih kaciga" za taoce tijekom rata u BiH 1992-95.
Karadžić je tražio 600 sati da ispita 570 svjedoka obrane, ali mu je za glavno i dodatno ispitivanje odobreno 300 sati. Obrana je na tu odluku uložila žalbu, o kojoj još nije donesena odluka.
Prvi Karadžićev svjedok bit će ruski pukovnik Andrej Demurenko. On će, po najavi obrane, posvjedočiti da je u istrazi koju je sam proveo utvrdio da minobacačka granata koja je 28. kolovoza 1995. ispred sarajevske tržnice Markale ubila 43, a ranila 75 osoba, nije bila ispaljena s položaja Vojske RS, čiji je vrhovni zapovjednik bio Karadžić.
Suđenje Karadžiću počelo je krajem listopada 2009., ali je tužiteljstvo prvog svjedoka izvelo pred suce tek sredinom travnja 2010. (Hina, foto REUTERS)