Kapitalno djelo o Istri od 1918. do 1945.

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Kao velik društveni i kulturološki dogadaj na Dan antifašizma, u prostorijama Županijske komore u Puli, u društvu autora i uglednih recenzenata predstavljeno je kapitalno djelo uglednog istarskog povjesnicara, dugogodišnjeg ravnatelja Povijesnog muzeja Istre i sudionika narodnooslobodilackog pokreta prof. Hermana Buršica "Od ropstva do slobode, Istra 1918. - 1945.", u izdanju C. A. S. H.-a. U biblioteci Histra Croatica.

Kratki govor 84-godišnjeg autora izmamio je osmijehe na licima prisutnih zbog vedrine i energije kojom prof. Buršic i dalje isijava, kao i njegove dojmljive memorije.

Knjiga u tvrdom uvezu sadrži cak 746 stranica; recenziju je na cak 21 karticu teksta (!) ispisao najugledniji istarski povjesnicar prof. dr. Miroslav Bertoša, koji prof. Buršica - usput, rodenog 11. ožujka 1928. u Krnici, tada opcina Vodnjan - naziva "iznimnom licnošcu i eruditom natprosjecno akumuliranog znanja".

Knjigu je, uz predsjednika SAB-a Tomislava Ravnica, nadahnuto predstavio jedan od recenzenata, akademik Josip Bratulic, rekavši da je "autor kao moralno uspravan covjek ispisao jedinstvenu citanku povijesti". U prepunoj dvorani su, ponosne na svog ovca, djeda i tasta, bile i autorove kcerke, sveucilišne profesorice Klara Buršic Matijašic te Barbara Buršic Giudici sa svojim muževima te autorovi unuci.

Knjiga sadrži najopsežniju bibliografiju ikad ispisanu na ovom prostoru, s cak 1.900 bibliografskih jedinica, odnosno korištenih izvora te navedenih svih knjiga u kojima je pisano o istarskoj povijesti u navedenom razdoblju. Autor obuhvaca razdoblje od kraja Prvog svjetskog rata, sloma Austro-Ugarske te potapanja u pulskoj luci 1. studenoga 1918. "Viribusa Unitisa", preko talijanske vladavine i radanja diktature do skloništa NOP-a na podrucju Sutivanca, uloge Nijemaca na Barbanštini 1944. godine, popisa izvršenih zlocina okupatora u Kotaru Prodol, te Pule u NOP-u.

Herman Buršic u uvodu citira rimskog govornika i filozofa Marka Tulija Cicerona: "Ne znati, dakle, što se dogodilo prije tvog rodenja je isto što ostati djetetom" (Nescire autem quid ante quam natus sis acciderit, id est semper esse puerum).

Dr. Miroslav Bertoša u pogovoru je naglasio: "Razmatranja Hermana Buršica, iznesena na stranicama ove knjige, trebali bi procitati svi koji - analiticki i politicki duboko - ali, katkada i politikantski plitko - raspravljaju o Istri. Prvi zato da još više prodube svoje (sa)znanje, a drugi zato da razmisle o svrhovitosti svojih neutemeljenih invektiva i odustanu od upornog lijepljenja neprimjerenih etiketa ne samo pojedincima, vec i cijeloj regiji".


Podijeli: Facebook Twiter