U organizaciji udruge Dvegrajci i Općine Kanfanar u galeriji Malenica održan je novi znanstveni skup o povijesti Kanfanarštine.
Neumorni predsjednik udruge Anton Meden je za ovu prigodu predstavio dvije nove gradine, koje je locirao i pridružio ostalima, kojih je već 21. Riječ je o gradinama Mekinjovac kod Mrgani i Žvenke između Putini i Žunitići.
Darko Komšo, viši kustos i ravnatelj Arheološkog muzeja Istre je istaknuo da je tema njegovog predavanja obrada otkrića neumornog Antona Medena, koji je na lokaciji Kožnjak, kilometar jugoistočno od Kanfanara, od kuda se prevozila zemlja za proširenje kanfanarskog groblja, pronašao preko 2.300 arheoloških fragmenata.
Od njih najznačajnije su one od obrađenog kremena, koji nesumnjivo dokazuju da su tu u mezolitiku, srednjem kamenom dobu, deset tisuća godina prije naše ere, boravili ljudi. O tome govori i legenda koja Kožnjak povezuje sa obližnjom pećinom Pećinovac, zarobljenom u velikoj petlji Ipsilona.
Analizirajući brojne nalaze, popraćene video projekcijama, Komšo je ustvrdio da je riječ o kremenim alatima, za čiju se izradu koristio kamen koji se mogao naći na nekoliko lokacija u Istri.
Među raznim sječivima najzanimljiviji su kremeni dijelovi koji su se postavljali na krajeve strelica. Prema broju pronađenih nalaza može se zaključiti da je na Kožnjaku i Pećinovcu boravilo 50-tak osoba, pa je to bila značajna naseobina toga doba, kada je Istra imala tek 1.500 stanovnika.
Prof. dr. Slaven Bertoša je svoj ogled posvetio starim dvigradskim legendama, u kojima je pronašao brojne nelogičnosti. Zanimljiva legenda o postanku Dvigrada gradnju dviju utvrda tumači natjecanjem dvojice divova, inače braće blizanaca, međusobno i sa zmajem od Limske drage, oko lijepe ribareve kćeri. S koljena na koljeno prepričavala se i legenda o kugi, zbog kojeg su Dvigrađani napustili svoj gradić. U narodu je bila popularna i legenda o zakopanom blagu u Dvigradu.
Najveći misterij izazivao je naziv obližnjeg sela Mrgani, tobože izvornog naziva Morgani, po poznatom gusaru kapetanu Morganu. Matične knjige pokazuju da je u Korenićima uistinu živio izvjesni Marco Morgan, ali u doba kada se znameniti kapetan još nije bio ni rodio, pa ne može biti osnivač M(o)rgana.
Dr. Mario Sošić je istražio život Petra Studenca, svećenika i dugogodišnjeg kanfanarskog župnika, koji je uz Franju Glavinića najpoznatiji u povijesti Kanfanara.
Profesor Marko Jelenić je obradio zanimljiv segment povijesti Kanfanara na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Pregledavajući knjige umrlih, koje je precizno upisivao Nicolaus Putich, ustanovio je da je i ovo područje zahvatila španjolska gripa, od koje je krajem Prvog svjetskog rata u svijetu oboljela trećina stanovništva, oko 600 milijuna ljudi, od čega ih je i do 20 posto umrlo.
Prema knjigama umrlih može se vidjeti da je 1918. u Kanfanaru, koji je u to vrijeme imao oko 1.500 stanovnika, umrlo triput više ljudi nego prethodnih i kasnijih godina. Kanfanar nije mogao biti izuzetak jer je tada Istra doživjela najveći demografski pad u povijesti, izgubivši u dvije godine desetinu svog stanovništva. (A. POKRAJAC)