U kanfanarskoj župnoj crkvi sv. Silvestra postavljaju se nove orgulje, izrađene u jednoj od najvećih europskih specijaliziranih radionica - u Orglarstvu Škrabl iz Rogaške Slatine u Sloveniji, uz samu granicu s Hrvatskom. Orgulje postavljaju dvojica specijalista. Igor Prah je zadužen za glazbeni dio, a njegov kolega Jože Varjačič za složenu mehaniku orgulja.
- Orgulje oplemenjuju dušu i obogaćuju je svojom skladnošću, izvornošću i harmonijom. Govore da proizvode skladan i harmoničan anđeoski zvuk, pa se prostor u kojem sviraju pretvara u nedjeljivu cjelinu. Budući da se izrađuju ručno, veličina, oblik i zvuk se u cijelosti prilagođuju potrebama i željama naručitelja, kaže Igor Prah, koji prilikom montaže provjerava svaku od 590 svirala, a potom ih usklađuje s tipkovnicom.
- U kanfanarskom slučaju, pred našu radionicu je postavljen zadatak da orgulje budu prateći instrument za sakralno pjevanje, ali i solo nastupe za potrebe koncerata. Kanfanarski Dvigrad festival zasniva se na ranoj glazbi, a Dani orgulja u Istri ponajviše na baroku, pa smo orgulje osmislili i izgradili kao višenamjenske s mogućnošću korištenja velikog broja glazbenih tonova. Na kraju smo ih morali uklopiti i u raspoloživ prostor na koru te u akustiku crkve, pojašnjava Igor Prah.
Rad slovenskih majstora testirat će Mario Penzar, naš najbolji svirač klasičnih orgulja. Penzar je jedan je od orguljaša zagrebačke katedrale, stalni orguljaš tamošnje bazilike Srca Isusova i profesor orgulja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Nastupao je ne samo u brojnim europskim državama, već i u Rusiji, SAD-u i Kuvajtu. Umjetnički je voditelj Hrvatskoga baroknog ansambla, Istrani ga znaju i kao umjetničkog ravnatelja Dana orgulja, a Kanfanarci i po nastupu na njihovim starim orguljama. Zbog toga su ga angažirali kao stručnog savjetnika za narudžbu orgulja.
Orgulje su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, udružuju vještinu izrade i umjetnosti. Imaju, ovisno o veličini, od jedne do čak pet ili šest klavijatura, po kojima se svira rukama (manuali) i robusniju manju na kojoj se svira nogama (pedal). Zvuk nastaje titranjem zgusnutog zraka u sapnicama. Orgulje mogu oponašati sve boje orkestralnih glazbala i ljudskih glasova, pa se nazivaju kraljicom instrumenata. Nisu stalno orkestralno glazbalo, već najčešće solistički instrument, posebice tijekom bogoslužja. U hrvatskim crkvama ih je oko 800.
- Zbog akustike nenadmašan prostor za orgulje su još uvijek crkve. I za crkve i ostale prostore, međutim, za punoću zvuka najvažniji su iskustvo graditelja, koji orgulje moraju prilagoditi prostoru i osigurati da optimalno sviraju u svim uvjetima. Suprotno orkestralnim, puno su jednostavnije kućne orgulje, koje sve više izrađujemo, često ih kombinirajući s elektronikom, pa orguljaš svira solo, a prati ga ritam sekcija, kaže Igor Prah.
Sutra blagoslov kanfanarskih orgulja
Stare kanfanarske orgulje imale su 250 godina. Budući da su zakazivale, Župa je osnovala odbor zadužen za njihovu restauraciju. Nakon što su majstori iz radionice Škrabl pregledali stare orgulje, utvrdili su da bi restauracija koštala samo četvrtinu novca manje nego izrada novih.
Na kraju odbor se odlučio za nove orgulje, a ugovorena je cijena od 570 tisuća kuna. Općina Kanfanar je iz proračuna isplatila 200 tisuća kuna, a preostala sredstva se prikupljaju od donatora. Nove orgulje bi prvi put trebale zasvirati na ovonedjeljnoj večernjoj misi u 19 sati, kada će biti i posvećene. (Napisao i snimio Aldo POKRAJAC)